Itekako imaju razloga za ponos - čak dva velika prirodna područja pod zaštitom UNESCO-a protežu se Virovitičko-podravskom županijom. To su UNESCO-ov geopark - Park prirode Papuk te UNESCO-ov prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunwav. Čudesna priroda, ali i mistika koja ju je oduvijek pratila, najbolja su pozivnica svakome turistu koji kroči u taj kraj. Jankovac, gorsko izletište na sjevernoj strani Papuka, najatraktivniji je dio parka prirode. Otkrio ga je u 19. stoljeću Josip Janković, sin grofa Jankovića. Sagradio je tamo lovačku kuću, a kada je vidio koliko je zanimljiva njegovim gostima, sazidao je i kuću za goste koja je već tada imala – klavir. Pretvorila se kasnije u planinarski dom.
- Plemićki je stalež dolazio tamo uživati u prirodi. Velikom dijelu stanovnika Europe, pogotovo razvijenije, pa i ostatka svijeta, čista, uzbudljiva priroda i danas je rijetka poslastica, često i skupa– započinje Josip Mikolčić, zamjenik direktora TZ-a Virovitičko-podravske županije.
Josip Janković bio vojni časnik u Beču, ali je lagodan život u metropoli zamijenio ovom divnom dolinom. Tamo je i sahranjen, u spilji iznad jezera. Nažalost, nedugo nakon njegove smrti, grobnica je bila na meti pljačkaša, sarkofag s njegovim tijelom razbijen je, a kosti su razbacane po nizini. Dio kostiju skupljen je i vraćen. Uz potporu Ministarstva turizma sarkofag je obnovljen i dio je Poučne grofovske staze na Jankovcu.
- Susrećemo se i s fenomenom hajduka jer se u spilji na Jankovcu skrivao Jovo Čaruga, rodom iz nizinskog sela Slavonske Bare. Upravo je u tome mistika Jankovca, što je svojom snagom mogao povući nekoga iz bečkog aristokratskog života, ali i pružiti utočište jednom hajduku – govori naš sugovornik.
Poseban fenomen na Papuku su staklari. Zbog pepela bukve koji je važan u proizvodnji stakla tamo su otvorili staklanu. Svjedoče o tome ostaci njihova groblja na Jankovcu. Od geoloških dragulja na Papuku posebno se ističe Rupnica nadomak Voćina. Taj je lokalitet još 1948. proglašen prvim geološkim spomenikom u Hrvatskoj. Nastao je uslijed erupcije vulkana na dnu Panonskog mora prije 70 milijuna godina. Značajan je po jedinstvenim vulkanskim stijenama, u presjeku četverokutnim i šesterokutnim, a tako su oblikovane hlađenjem magme na prolazu prema površini.
- Samo je sedam takvih lokaliteta na cijelom planetu, zbog čega smo silno ponosni! Zahvaljujući poučnoj stazi, lokalitet možete upoznati i bez stručne pratnje – ponosan je Mikolčić.
Spustimo li se s gorja, dočekat će nas nevjerojatno sačuvana priroda uz riječnu dolinu. Kroz 72,5 kilometara proteže se teritorij pod zaštitom UNESCO-a uz Dravu u Virovitičko-podravskoj županiji.
- Drava je možda i najčišća europska rijeka, voda se može piti duž cijelog toka. Naša generacija je to zatekla bez ikakve infrastrukture i cesta. No nekadašnje karaule pretvorene su u posjetiteljske centre i smještajne objekte – podsjeća on.
Karakteriziraju je poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, strme i odronjene obale. Ondje obitava čak 116 vrsta ptica. Promatranje ptica upravo je uz Dravu dovedeno do savršenstva, a prepoznaju to turisti, kako domaći, tako i inozemni. Gnijezdi se tamo deset parova orla štekavca, a devet je aktivnih kolonija pčelarica s 350 do 400 parova.
Tim potezom prolazi i jedna od najpoznatijih biciklističkih staza, EuroVelo 13 ili tzv. Ruta željezne zavjese. U vožnji njome posjetitelji obilaze bunkere, promatračnice, karaule i hladnoratovsku simboliku kako bi, rezimira Mikolčić, shvatili da se takvi sukobi ne smiju ponoviti. U ljetnikovcu grofa Draškovića u Noskovačkoj Dubravi izgrađen je, pak, svjetski posjetiteljski centar “Dravska priča”, koji djeluje i kao hostel s 34 ležaja. Adresa je to i prihvatilišta za rode. Od ljetnikovca do rijeke vodi poučna staza “Dravi u zagrljaj” s 20 info tabli, odmorištem i promatračnicom za ptice na samoj obali rijeke. Zanimljiva lokacija svakako je Križnica – “otok” u Dravi do kojega se može doći skelom ili visećim pješačkim mostom dugim oko 250 metara.
Nigdje se ne osjecám sretnije nego na obali mora, rijeke, jezera.. Sum slapova kao da me uspavljuje, a matica , valovi mora, povijetarac me razgale jos i bolje nego..... Tako se sretno osjeám u svekolikoj prirodi. No neusporedivo je kad kad se nadjem na lokalitetima Plitvi;kih jezera, slapova krke, krstarim stazama , raslinjem, vegetacijom . Morem plovim ili plivam , uzivam na stekatu nekoga kaficá tik uz morsku obalu. Dragi moji, vi koji neznate sto propustate, dojdite necete pozaliti, uzivati cete kao nikad. Vas, Tabinja