Ovdje su se Ana, Franjo i Perica Šafranek s tetom Minom uputili na izlet sa zagrebačkog Gornjeg grada. Franjo je s ekipom okupljenom oko priručne birtije zapjevao “Kak taubeka dva” i nudio sinu da mu kupi šabeso, a svojoj supruzi i šogorici ljutito izgovorio onu kultnu “kad me vidite, možete me se nadati”. Tu je i gospon Fulir prvi put uočio šarmantnu Anu, koju je morao ovjekovječiti fotoaparatom.
Kako je nekad na Anindolu izgledalo proštenje u povodu blagdana svete Ane zabilježeno je na “najzagrebačkijem” filmu “Tko pjeva zlo ne misli”, a nije puno drugačija proslava niti dan-danas. Aninovsko proštenje najveće je i najljepše u Samoboru, a šetalište Anindol iznad grada, točnije oko barokne kapelice svete Ane, po kojoj je i dobilo ime, tadicionalno se pohodi u srpnju na blagdan ove svetice već nekoliko stotina godina.
– Kapelica još od 17. stoljeća mami vjernike i izletnike, a sama park-šuma uređena je 1865. godine, nakon što je samoborski učitelj Habijanić na Anindol poveo svoje učenike kako bi proslavili “majales”, drevno proljetno odavanje počasti vodi kojim su se najavljivale svibanjske pobožnosti. Tadašnji gradonačelnik Ljudevit Šmidhen, uvidjevši prirodnu privlačnost tog prostora za društvena okupljanja naložio da je se Anindol pošumi, ujedno time štiteći grad od poplava i posljedica erozije – kažu u Gradu Samoboru.
U kratkom vremenu, pogotovo nakon što su postavljene klupe i očišćene staze, a iznad kapele sv. Ane uređeno plesalište, popularni “tancplac”, Anindol je postao omiljeno okupljalište Samoboraca i Zagrepčana, kojim su šetali i inspiraciju tražili i književnici poput Augusta Šenoe, Antuna Gustava Matoša, Stanka Vraza i Petra Preradovića. Na “tancplacu” se i danas pleše na Aninovo, pobrinule su se za to članice udruge Etno Fletno, koje su zadužene za osmišljavanje kulturno-umjetničkog programa, a prvi put nakon dugo godina lani su zbog koronavirusa morali otkazati proslavu.
– Planiramo ju i ovog srpnja, program je već spreman, hoće li proštenja biti ovisi o situaciji s pandemijom. No nadamo se da će se dobar dio populacije procijepiti pa da će ipak proslave biti – kaže predsjednica udruge Etno Fletno Marija Lindić koja otkako zna za sebe, dodaje, pamti proštenja na Anindolu. Uvijek je tu i, dodaje, tradicionalna ponuda gvirca, medenjaka i licitara, no nije Anindol omiljena destinacija izletnika samo na blagdan svete Ane. Prošeću se onuda često zaljubljenici u prirodu, a ulaz na šetnicu na brdu tek je nekoliko minuta od središnjeg samoborskog trga.
Samo trebate s Trga kralja Tomislava krenuti Ulicom svete Ane, zaobići gradsko groblje te nakon spoja s Jurjevskom skrenuti desno na samu šetnicu. Put se može i skratiti samim prolaskom kroz Jurjevsku, a šetnica vodi i do Starog grada Samobora, od kuda se može vratiti do glavnog samoborskog trga putem Vugrinščaka, stazom koja vodi uz potok Gradnu.
