Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 163
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Drevne utvrde

Obiđite najstariju, najvišu i najveću tvrđavu gorja i okolice

Samoborsko gorje
Foto: HPD Japetić, TZ zagrebačke županije, TZ Samobor
1/8
10.05.2021.
u 10:54

Najstariji je dio Okića iz 12. stoljeća, Lipovec je na 582 metara, a po zidinama Samobor-grada skakao je i Jackie Chan

Jedna je najstarija, druga najviša, a treća – najveća. Dakako, govorimo o trima utvrdama koje se mogu naći na području i podno Samoborskog gorja, a one su redom – Okić, Lipovec i Stari grad Samobor.

Na osamljenom, stjenovitom vrhu kojim završava greben Plešivice, svega pet kilometara od Samobora, smjestio se Okić-grad, koji se smatra jednim od naših najstarijih utvrđenih gradova, a uz to je i rijedak primjer očuvane romaničke arhitekture u kontinentalnoj Hrvatskoj.

– Okić je sa svojim područjem vjerojatno već u doba hrvatskih kraljeva predstavljao posebnu županiju. Prema povijesnim i arheološkim istraživanjima, gradnja najstarijeg dijela Okića smješta se u drugu polovicu 12. stoljeća. Slojevitost i specifičan raspored gradske jezgre, kapele i vodospreme stavljaju ga među istaknutije primjere srednjovjekovnog graditeljstva – kazuje povjesničar i kustos Samoborskog muzeja Luka Kazimović. Dodaje kako su gradom i vlastelinstvom tijekom stoljeća gospodarile razne velikaške obitelji, ali i srednjovjekovni ugarsko-hrvatski kraljevi preko slavonskih banova. Utvrdu još od početka 17. stoljeća, kada je napuštena, ne pokušavaju okupirati nikakve vojske, nego isključivo planinari i izletnici privučeni zidinama smještenima na 499 metara nadmorske visine s kojih puca pogled na Posavinu, Pokuplje, Zagreb, Medvednicu i Plešivicu. Uspon do Okić-grada je relativno jednostavan. Najprije je potrebno doći do Planinarskog doma “Maks Plotnikov”, do kojeg se možete dovesti automobilom iz Samobora preko Konščice i Klaka, a od doma do ostataka utvrde ima desetak minuta hoda sigurnom i ne prestrmom stazom.

Foto: HPD Japetić, TZ zagrebačke županije, TZ Samobor

 

Lipovec-grad smjestio se na najvišoj visini među ove tri, i to na 582 metara nadmorske visine, između Velikog i Malog Lipovca. Taj stari grad smatra se, zbog svog načina gradnje, blizancem starog grada Okića.

– Sagradio ga je oko 1250. Ivan II. Okićki, čime je Lipovec postao sjedište istoimenog vlastelinstva. Iako je smješten na 100 metara većoj visini nego Okić, Lipovec-grad je skrivena utvrda koju nećete vidjeti iz znatnih udaljenosti. Da biste došli do nje, iz smjera Samobora treba nastaviti cestom, koja najprije prolazi kroz mjesto Smerovišće, a nakon njega stiže do Šoićeve kuće, koja je s desne strane. Parkiralište za planinare je s lijeve strane ceste – objasnio je Kazimović te dodao kako se do te točke može doći i autobusom s autobusnog kolodvora u Samoboru. Uspon počinje s parkirališta, a planinarska staza starta vrlo oštro uzbrdo po zavojima sve do izlaska na vrh na kojem se nalazi ruševina Lipovca.

Samoborski Stari grad najveća je među trima utvrdama koje su od Turaka branile Hrvatsku te ponajprije okolicu Zagreba. Građen je u dva ili tri razdoblja, pa je tako prvi dio izgrađen 1270. godine, a zadnji puna tri stoljeća poslije. Njegovi vlasnici najčešće su bili u sukobu sa stanovnicima slobodnog trgovišta Samobor, o čemu svjedoči i višestoljetni sudski proces koji je trajao od konca 15. stoljeća sve do 1769. godine. Do zidina utvrde po kojima je osamdesetih godina skakao i Jackie Chan snimajući film “Božji oklop” možete doći šetnicom uz potok Gradnu, koja započinje na glavnome samoborskom trgu ili preko Anindola.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije