Ulaganje u promet utječe na rast BDP-a, na razini članica Europske unije primjećuje se korelacija između ulaganja i porasta broja zaposlenih u građevinskom sektoru, istaknuo je Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, u razgovoru s glavnim urednikom Poslovnog dnevnika Mislavom Šimatovićem.
Veća konkurentnost
– Još iz teorijskih djela mislilaca koji su se bavili ekonomskim razvojem i rastom vidljivo je da je ulaganje u primarnu fizičku infrastrukturu preduvjet gospodarskoga razvoja. Teorijski je dio podloga praksi, što se tiče infrastrukture. Iako je to nužan faktor za ekonomsku aktivnost, u nekim regijama doživio je potpuni debakl, ali to ionako ovisi o pristupu i stvaranju – istaknuo je Hajdaš Dončić, potvrdivši da je za njegova mandata u cestogradnju uloženo oko 1,7 milijardi kuna.
– Prometnice, pomorska dobra i željeznice, ali i zračne luke, trebale bi se povezati s glavnim regijama. Blizina glavnoga grada i europskog tržišta, imajući na umu blizinu Njemačke, Austrije i Italije, osnova su opravdanosti ulaganja u bolju infrastrukturu – smatra ministar.
Sjeverozapadna Hrvatska s gradovima poput Varaždina i Zagreba, ali i dio Primorsko-goranske te Istarske županije stvaraju odličan poduzetnički prostor. Njihove su kvalitativne prednosti ujedno i konkurentske, ponajviše zbog blizine tržišta i raznovrsnosti prometnih mogućnosti. Imajući na umu tržište koje je nakon ulaska u EU puno veće i izazovnije, prometna infrastruktura u razvoju privlači i investicije u regiju.
– Ulaganja u promet dovode do pozitivnih promjena, ali i rasta regionalnog BDP-a koji se, nažalost, ne računa, već samo nacionalni – uvjeren je ministar Dončić, dodavši kako ulaganje u ceste ima i socijalnu i ekonomsku dimenziju jer se zbog mogućnosti lakših dnevnih migracija povećava zapošljavanje i naseljavanje na nekom području. Koliko su ulaganja u promet važna za ukupno gospodarstvo, pokazuje činjenica da Hrvatske autoceste sudjeluju s 0,57 posto u rastu BDP-a.
Krapinsko-zagorska županija najgušće je naseljeni dio RH koji je gotovo kandidat za gradnju autoceste, zbog prometa od 12.000 vozila na dan. No, iako je cestogradnja opravdana i pokazala se kao uvjet za veći gospodarski uzlet, po broju i iznosu ulaganja ipak prednjači Dubrovačko-neretvanska županija.
Bus – vlak – tramvaj
Najveća će ulaganja biti u željezničkom prometu, s ciljem kreiranja jednotarifne zone u županijama koje gravitiraju Zagrebu. S obzirom na to da oko milijun i pol ljudi svaki dan koristi neki oblik javnog prijevoza, osnovna smjernica gradnje masterplana je uključivanje Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije u stvaranje inteligentnog transportnog sistema autobus – vlak – tramvaj. – Prometna su budućnost inteligentni transportni sistemi, za što se svi gradovi i županije trebaju pripremiti – upozorio je ministar.
Vinjete su prošlost i u skladu s direktivama EU izvršit će se pritisak na Austriju i Sloveniju zbog diskriminatorne uloge vinjeta.
– Kod nas su vinjete nemoguće. Prvi je razlog tome što su autoceste pod koncesijskim sustavom naplate i država plaća subvenciju ako se ne poštuje sporazum. Drugo, autoceste su u pravilu udaljene od većih gradskih središta, poput Biograda, Šibenika ili Zadra, a udaljenost između Šibenika i Zadra, koja je 50-ak kilometara, bolje je prijeći dobrom državnom cestom. Dodatno, EU nalaže da konzument plaća onoliko koliko prijeđe i u tom bi pogledu čipiranje automobila, odnosno uvođenje elektroničkih čipova umjesto vinjeta, kao dio B modela monetizacije, bilo budućnost – smatra Hajdaš Dončić.
>> Pao sustav, vozači u cijeloj zemlji nisu mogli nadoplatiti ENC
>> HAC i ARZ lani dobili 18.018 pritužbi na ENC uređaje za cestarinu
Ma čim zineš izleti nekaj super pametno , kaj je je, jadna li je zemlja koja te ima ..