Brexit, američko-kineski trgovinski rat, ruska invazija Ukrajine - više takvih geopolitičkih događaja nastavit će utjecati na globalni ekonomski preokret, navodi Bloomberg i ističe kako populisti, koje se često okrivljuje za svjetske probleme, nemaju monopol nad neuspjehom politike. Globalna financijska kriza, europska dužnička kriza, stagnacija plaća srednje klase i uzlazna spirala nejednakosti - sve se to, navodi se u analizi, događalo dok su "odrasle" osobe bile glavne. I populistički i "mainstream" političari traže odgovor na seizmičke promjene u načinu na koji svijet funkcionira. U sukobu koji naglašava današnju globalnu napetost, odnosno u borbi za prevlast između SAD-a i Kine, pokazalo se da suparnički američki tabori imaju u osnovi isti pristup.
Godine 1989., predviđajući pad Sovjetskog Saveza, politolog Francis Fukuyama proglasio je "kraj povijesti", s trijumfom demokracije i kapitalizma nad autoritarizmom i državnom kontrolom, no to se dogodilo preuranjeno. Uspon Kine u posljednja tri desetljeća doveo je do pomicanja ravnoteže globalne moći od demokratskih zemalja slobodnog tržišta. Projekcije Bloomberg Economicsa pokazuju da će se trend nastaviti s udjelom globalnog bruto domaćeg proizvoda Europe, SAD-a i Kanade koji klizi s 59% u 1989. na 41% u 2022., i na putu je do 24% u 2050.
Za globalno gospodarstvo, o pomaku se može razmišljati kao o pokretaču dvije vrste problema - kratkotrajnog rasplamsavanja kada izbiju napetosti između dviju strana i troškova "sporog sagorijevanja" dok se smiruju. Primjer prvog je ruska invazija Ukrajine. Tek nekoliko tjedana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin stao uz svog kineskog kolegu Xi Jinpinga i proglasio partnerstvo "bez ograničenja", tenkovi su prešli preko ukrajinske granice. Čak i ako Kina ne podrži invaziju, Putin bi se barem mogao okladiti da će jedna od dviju velikih svjetskih sila ostati neutralna, ograničavajući utjecaj bilo kakvog povratnog udara iz Europe i SAD-a.
I nije riječ samo o Kini. Indija, sada peta svjetska ekonomija, očito nije odabrala stranu. U Brazilu, novoizabrani predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva rekao je da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dijeli krivnju za rat. Bloomberg kao zaključak ističe da svijet u kojem se SAD i njegovi saveznici povlače je svijet u kojem su neliberalne države osnažene i u kojem slijede destabilizirajući šokovi.
Ako će "podrhtavanja" nastaviti dolaziti snažno i brzo, Bloomberg ističe kako bi korisno bilo imati opće pravilo za procjenu njihova utjecaja. Kao prvi korak, ekonomisti američke središnje banke Dario Caldara i Matteo Iacoviello upotrijebili su novinske članke za izradu indeksa geopolitičkog rizika. Bloomberg Economics uključio je taj indeks u model kako bi pokazao kako šokovi kao što su vojno jačanje, terorizam i rat utječu na američko gospodarstvo. Rezultati pokazuju da geopolitički šok viđen u prvom tromjesečju 2022., kada je Rusija izvršila invaziju Ukrajine, dovodi do pada američkih ulaganja od 1,3%. Oporavak od tog šoka traje tri do pet godina. BDP se smanjuje 0,3%, inflacija raste 0,3%, a S&P 500 pada 1,8%.
Model temeljen na standardiziranoj mjeri geopolitičkog rizika ipak propušta specifične karakteristike kriza. Ruska invazija na Ukrajinu pogodila je globalnu opskrbu energijom i poljoprivrednim proizvodima, a rat u Tajvanu osakatio bi lance opskrbe elektronikom. Ipak, rezultati pružaju korisnu polaznu točku. Trenutna slabost globalnog gospodarstva daje još jedan način razmišljanja o kratkoročnim učincima geopolitičkih šokova. Rusija je već u recesiji, slijedi Europa, ponajviše zbog prekida opskrbe plinom. U SAD-u je inflacija, također djelomično posljedica rata u Ukrajini, gurnula Federalne rezerve na najagresivniju putanju stezanja od 1980-ih. Model Bloombergove ekonomije sugerira da će to vrlo vjerojatno dovesti gospodarstvo do pada 2023., ostavivši milijune bez posla.
Učinak "sporogorećih" šokova nije tako trenutan, ali s vremenom može biti jednako ozbiljan. Omogućujući slobodan protok robe, kapitala i rada, globalne veze potiču veći rast i pomažu u obuzdavanju inflacije. Prekinute veze pokreću tu dinamiku unazad, s ograničenjima prekogranične trgovine, ulaganja i migracija koji usporavaju rast i vrše pritisak na cijene. U Velikoj Britaniji, Bloomberg Economics procjenjuje da je Brexit smanjio godišnji potencijal rasta gospodarstva s 1,7% na 1,2%. Tijekom desetljeća, to je ukupno 800 milijardi funti izgubljenog prihoda.
Slična dinamika odvija se u odnosima SAD-a i Kine. Prvo su nastupile Trumpove carine, a neki su se nadali da će Bidenova administracija zatopliti odnosa. Oni su se, ipak, dodano zahladili. Ne samo da je Bidenov tim ostavio carine na snazi, nego je otišao korak dalje i ukinuo pristup vodećim poluvodičima, što je potez koji ima za cilj zamrznuti tehnološki razvoj Kine. Slom trgovinskih i tehnoloških tokova također povećava izglede za više cijene. Svijet u kojem američki potrošači više ne mogu kupovati jeftinu robu iz Kine ne bi odmah zapalio požar inflacije, ali bi za to pružio "suhu potpalu".
Politiku je još teže predvidjeti nego ekonomiju. Moguće je da će Rusija, ponižena u Ukrajini, i Kina, usredotočena na unutarnje izazove, smanjiti geopolitičke napetosti. Također, moguće je da birači izaberu umjerene kandidate koji obećavaju dobro upravljanje, kao što je SAD izabrao Joa Bidena. Neke će regije biti na dobitku jer se trgovina preusmjerava dalje od geopolitičkih rascjepa. Možda će dijelovi svijeta u razvoju imati koristi ako suparničke supersile pokušaju kupiti odanost ulaganjima. Lekcija iz proteklih nekoliko godina jest da se svatko tko čeka na povratak geopolitičke stabilnosti može načekati. Bloomberg ističe kako se povijest vratila, a to su loše vijesti za prosperitet.
VIDEO Rusi uzeli putovnicu umirovljeniku iz Ukrajine pa prasnuli u smijeh: 'Gotovo je, imamo predsjednika!'
Dakle, ono što putinoidi tvrde, a i naš Pecjednik, gle čuda, usuprot je činjenicama: Americi ovaj rat ekonomski jako šeti.