Tridesetak kilometara od Karlovca, istočno od Vojnića, na ključnom prirodnom pravcu koji povezuje sjevernu i srednju Dalmaciju sa sjevernom Hrvatskom, prostire se Petrova gora, izdvojeni dinarski gorski masiv. Oblikovan je tektonskim pokretima tijekom alpskog nabiranja u rubnom jugozapadnom dijelu Panonske zavale. Riječ je o tipičnom sredogorju s najnižom nadmorskom visinom od 130 metara i najvišim vrhom Mali Petrovac koji se nalazi na 512 metara nadmorske visine. Uprava šuma podružnica Karlovac ondje je uredila više različitih poučnih staza pa tako ovuda prolaze Rimski put, Kraljev put, Staza Kozjača, staza na Kleku, Slunjčica – Korana, Duga Resa – Vinica...
Mi smo od lovačkog doma Muljava – koji će s radom nastaviti i nakon ovog najnovijeg zatvaranja, pripremajući jela od divljači i palačinke sa sladoledom i šumskim voćem za goste koji tu ostanu noćiti za 150 kuna – krenuli Rimskim putem. Ta poučna staza – koja je ime dobila stoga što je ovuda prolazila trasa staroga rimskog puta koji je preko vrha Petrove gore vodio u rimske toplice, današnje Topusko, i dalje do Siska – na informativnim pločama prikazuje općenite teme o ekologiji, zanimljive za sve dobne skupine. Rimski put je dug 2600 metara, a na svom je završetku spojen s Kraljevim putem – poučnom stazom za osobe s posebnim potrebama te slijepe i slabovidne osobe. Za one željne ozbiljnijeg pješačenja, tu je planinarska obilaznica kojom možete obići sve najznačajnije kulturno-povijesne spomenike na Petrovoj gori. Nedaleko od Spomenika revoluciji izgrađen je i Ornitološki park Petrovac.
Nastavite li poučnom stazom, naići ćete na ruševine pavlinskog samostana sv. Petra koji je osnovan 1303. godine i jedan je od najstarijih pavlinskih samostana u Hrvatskoj. Staza završava na kraljevu grobu, mjestu gdje je prema legendi pokopan posljednji hrvatski kralj narodne krvi Petar Svačić koji je poginuo u bitki s Mađarima na Gvozdu u svibnju 1097. godine. Njemu u čast Gvozd je preimenovan u Petrovu goru.
