Ministar financija Zdravko Marić poručio je da Porezna uprava treba graditi partnerski odnos prema poreznim obveznicima te da ne podržava pristup u kojem ih se kažnjava zbog određenih malih nesrazmjera ili bagatelnih prekršaja.
Na upit novinara o pritužbama građana na rad Porezne uprave, Marić je uoči sjednice Vlade kazao da je i prošle godine održao nekoliko internih sastanaka s ravnateljem Porezne uprave, gdje su vrlo jasno utvrdili i apelirali da Porezna uprava treba graditi partnerski odnos prema poreznim obveznicima, prije svega da se zbog određenih bagatelnih prekršaja i malih nesrazmjera ne zatvaraju kafići i ugostiteljski objekti.
Ne podržava kažnjavanje krivo napisanog malog i velikog slova
Kako je naveo, tijekom ove godine obavljeno je ukupno više od 7.400 nadzora, pri čemu su u određenom postotku utvrđene određene nepravilnosti, no da pristup, gdje se nekog kažnjava zbog krivog iskaza u smislu velikog ili malog slova, a o čemu su mediji pisali prije nekoliko dana, zasigurno ne podržava.
Poručio je da su službenici i inspektori Porezne uprave nezavisni te da će se uvijek kao ministar zalagati za njihovu punu slobodu u radu, no smatra i da u svemu ipak treba imati i određenu mjeru, a da kada dolazi do ovakvih situacija 'ipak treba imati malo više razumijevanja'. Upitan je li točno da će zbog podizanja minimalne plaće odnosno kompenzacije poslodavcima zdravstvo izgubiti 250 milijuna kuna, Marić je kazao da kada su u pitanju pojedinačne mjere, on prije svega gleda jednu sveobuhvatnu priču.
U tom smislu i ovaj paket mjera, rekao je Marić, kao i neke druge stvari učinjene na poreznom, neporeznom i administrativnom rasterećenju, usmjereni su prema podizanju gospodarske aktivnosti, investicija, poglavito zaposlenosti te životnog standarda građana, 'koji će opet na neki način imati i pozitivan povratni efekt kako na državni proračun tako i na proračun HZZO-a'.
Zdravstveni sustav
Napomenuo je da Ministarstvo financija i Vlada vrlo pomno razmatraju način na koji krenuti u razrješavanje problematike financijske i fiskalne održivosti zdravstvenog sustava. Podsjetio je da je u rebalansu proračuna za 2017. godinu osigurano 1,16 milijardi kuna za zdravstveni sustav, a kako bi se između ostalog izravno umanjile obveze, poglavito bolnica, ali i ostalih segmenata zdravstvenog sustava.
"Međutim, i tad smo rekli, pa i sada kažem, upravo ovaj dio na prihodovnoj strani ne može biti u potpunosti dovoljan, potrebno je napraviti i određene strukturne iskorake na troškovnoj strani zdravstvenog sustava. Jednostavno, napraviti ono što svi zapravo želimo, uz ovakvu kvalitetu liječnika i liječničkog osoblja, koji su zaista na zavidnoj razini, da imamo sustav koji je održiv", poručio je Marić.
Vlada je danas prihvatila izmjene Zakona o minimalnoj plaći, kojima se između ostaloga poslodavcima kompenzira podizanje minimalne plaće kroz niz mjera, među ostalim i kroz smanjivanje za 50 posto osnovice za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje na plaću. Ukupno se poslodavci rasterećuju za više od 245 milijuna kuna, pri čemu se godišnji prihodi HZZO-a smanjuju za 221 milijun kuna, a prihodi državnog proračuna za nešto više od 24 milijuna kuna.
možda su ti porezni inspektori slabijeg imovinskog stanja, a poduzetnici to nisu prepoznali i onda se se zbili nemili događaji-