Mnogo češće nego kazneni predmeti padaju u zastaru prekršaji.Tko je dosjetljiv, prekršajnim kaznama može lako doskočiti, jednostavno, žalbom i uz malo sreće, kazna će pasti u zaborav, odnosno u zastaru. Gotovo svaki deseti prekršaj lani je pao u zastaru. To je 34 tisuće prekršaja od ukupno 444 tisuće koliko ih je stiglo na sve prekršajne sudove u zemlji! Da bi bilo zanimljivije, prekršajni suci rade više nego ikad, no ipak su naplatili 20 posto novčanih kazni manje!
Rezultat je to Zakona o prekršajima iz 2002. godine, koji i za najmanji prekršaj propisuje vođenje prave sudske rasprave. I tom zakonu konačno će odzvoniti, ali zastara je na prekršajnim sudovima bilo jako puno i prije, tako da i tu valja stvari urediti kako brojni prekršaji ne bi ostajali bez kazne.
Prekršajni sudovi slijede naputke Vlade i što je brže moguće rješavaju kazne zbog rada na crno. Odjeknula je tako ovih dana splitska presuda, kojom je Splitska banka kažnjena s maksimalnih 430 tisuća kuna zbog 28 ilegalnih radnika. U Ministarstvu pravosuđa upravo zbrajaju i podatke o zastarama u kaznenom progonu, što za pravni poredak ima i gore posljedice od nekažnjenih prekršaja.
Naime, zastara se otprije nekoliko godina više sucima ne računa u normu, ali umjesto toga, otkriveno je ovih dana, suci ne pišu rješenja o zastari. Vjerojatno u strahu od disciplinskog postupka, jer je nekoliko sudaca kažnjeno zbog zastara. Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin zatražio je zato od svih sudova da napišu sva rješenja o zastari, među ostalim i zato da se – smanji broj neriješenih predmeta.
Podatke o tim predmetima zatražila je pak ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, s imenima sudaca.
Međutim, kad je riječ o zastari, krivnja za njih nije samo na sucima, velikom broju predmeta i slično, nego i na kratkim rokovima zastare u Kaznenom zakonu. Račanova vlada te je rokove bila produljila, ali je zbog nedovoljnog broja ruku u Saboru taj zakon pao na Ustavnom sudu.
Pristojba kao kazna
Predsjednik Visokog prekršajnog suda Zoran Potočki ističe kako policija i inspektori uopće ne koriste mogućnost da izdaju odmah sami prekršajni nalog, nego umjesto toga prekršaje šalju sudovima. U pripremi je novi zakon o prekršajima, najavljuje ministrica, koji će drastično rasteretiti prekršajne sudove. Kazne za prometne prekršaje tako bi izricala i žalbe na njih rješavala sama policija, a tek nakon toga građani bi mogli i na sud.
