Možda tek mali dio Europe, ali širokih pogleda. U kontekstu novih nacionalista Mađarske i Poljske, napredna i svjetska država – gledaju nas tako u zemlje Unije nakon prekjučerašnjeg dana, govori nam SPD-ov zastupnik u njemačkom Bundestagu Josip Juratović.
Pomirbene poruke državnih čelnika s obljetnice Oluje i svojevrsna pružena ruka Srbima u Hrvatskoj, ali i u susjednoj zemlji u vanjskoj će nam politici definitivno dati vjetar u leđa, ističu naši sugovornici, koje smo pitali i hoće li izgovoreno u Kninu te prisustvo potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na proslavi utjecati i na svojevrsnu emancipaciju srpske manjine od Beograda.
Širok nacionalni konsenzus
– Već godinama govorim da je upravo ovaj put onaj koji se mora slijediti. Hrvatska je iz rata izišla kao pobjednik i treba pružiti ruku mira, a klima koju je sad stvorila nešto je fenomenalno. Poboljšan nam je ugled u Europi, što će nam svakako pomoći i na ekonomskom planu – govori nam Josip Juratović pa dodaje da su poruke već i ranije trebale biti ovako konkretne.
VIDEO: Govor premijera Andreja Plenkovića u Kninu
Na istom je tragu i naš diplomatski izvor iz HDZ-a, koji nam govori kako su se za veću gestu poput ove trebale prvo posložiti karte unutar države.
– Sad imamo premijera koji je sastavio Vladu isključivo kakvu želi, bez ikakvih ljudi kojima bi možda morao raditi svojevrsne ustupke da je o njima, nakon izbora, ovisila parlamentarna većina. Jednostavno je imao situaciju i okolnosti za civilizacijski iskorak, što je vrlo bitno za položaj Hrvatske u svijetu. Jasno je da je rat počeo agresijom na nas, a Beograd koji o Oluji govori kao o najvećoj tragediji Srbije suluda je stvar – govori nam naš sugovornik pa ističe kako je Hrvatska već 1998. s međunarodnom zajednicom donijela plan povratka izbjeglica, što nitko nije u tako kratkom roku nakon rata napravio.
Da su poruke s obljetnice “civilizacijski iskorak za HDZ”, ocjenjuje i nekadašnja ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
– S obzirom na značaj koji ta stranka ima u hrvatskom društvu i činjenicu da u ovom trenutku obnaša vlast, one su i vrlo značajan iskorak za Hrvatsku. To je proces koji je započeo pred dvadesetak godina i mnogi su na njemu radili. No on, iz očitih razloga, ne može biti u potpunosti uspješan dok mu se ne priključi HDZ. Čini se da su oni sada krenuli u tom pravcu i to je put ka poboljšanju atmosfere i kvalitete života svih ljudi u Hrvatskoj – govori Vesna Pusić pa dodaje kako je napravljen važan i pozitivan korak na kojem treba dalje graditi, kao i politika koja ima šanse da se oko nje izgradi vrlo široki nacionalni konsenzus.
Na vanjsku politiku Hrvatske, smatra Pusić, ruka prema Srbiji neće imati bitan utjecaj.
– To je apsolutno naša unutarnjopolitička stvar. No svakako će imati pozitivnog utjecaja na međunarodni ugled i status Hrvatske, a time onda posredno i na naš utjecaj i vjerodostojnost naše riječi na međunarodnom planu – govori nam Vesna Pusić, koju pitamo i hoće li ova retorika utjecati znatnije na srpsku manjinu u Hrvatskoj.
– U svim ovim godinama teških i kompliciranih odnosa između hrvatskih Hrvata i Srba pozitivna je bila činjenica da je političvodstvo hrvatskih Srba bilo dosljedno u svojoj usredotočenosti na Hrvatsku. Vrlo su aktivno doprinijeli ulasku Hrvatske u EU, kao načinu na se poboljša opća atmosfera i standardi; aktivno su sudjelovali u hrvatskoj politici, nisu dozvolili da se hrvatski Srbi politički instrumentaliziraju, inzistirali su na pomirenju i građanskoj jednakosti, a ne radikalizaciji srpskog stanovništva – kaže Vesna Pusić, a da objektivno ne postoji problem između Hrvata i Srba u Hrvatskoj, smatra i stručnjak za strateško komuniciranje Božo Skoko.
– Hrvatska je pokazala Europi i svijetu kako se štite vlastite manjine i promiču njihova prava. Predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj imaju tri zajamčena mjesta u Saboru, godinama sudjeluju u izvršnoj vlasti, a imaju i potpredsjednika Vlade iz svojih redova. Vlada financira sve njihove manjinske programe i projekte. Takve standarde možemo teško pronaći bilo gdje u Europi, a Hrvati u Srbiji mogu samo sanjati o reciprocitetu. Podsjetimo, oni nemaju nijednog predstavnika u srbijanskom parlamentu, izloženi su političkom pritisku, redovitim incidentima i zastrašivanju – govori Božo Skoko pa dodaje da srpska manjina u Hrvatskoj, za razliku od Hrvata u Srbiji, ne bi trebala imati razloga za bilo kakvo nezadovoljstvo.
Osjećaju se političkim Hrvatima
– U prilog tome govori činjenica da većina njih Hrvatsku doživljava svojom državom i da ih više ne može zavaravati Vučić svojom patetikom. Uostalom, Milošević se poslužio njima u ostvarenju nauma tzv. velike Srbije pa posljedice osjećaju još i danas. Sve više pripadnika srpske nacionalne manjine ne želi biti u političkoj izolaciji, već se osjeća političkim Hrvatima, koji se za svoje interese bore i kroz druge stranke, a ne samo manjinske liste, što su pokazali i nedavni izbori – kaže Skoko koji misli i da je većina Srba u Hrvatskoj konačno shvatila da su iskrenije namjere hrvatske Vlade, čiji su sastavni dio, prema njima, nego Vučićeve vlade u Srbiji.
A da su pomirbeni tonovi državnika samo kontinuitet hrvatske politike, istaknuo je povjesničar Ante Nazor.
– Novost je samo da je potpredsjednik Vlade srpske narodnosti došao u Knin. Njegov dolazak na proslavu Oluje pozdravljam kao gestu, a vrijeme će pokazati je li ona iskrena ili samo simbolična, te hoće li srpska manjina u RH shvatiti da joj uvjete za bolji život može osigurati Zagreb, a ne Beograd. Posebice dok je tamo na vlasti sadašnja politička garnitura – kaže Nazor, pa dodaje kako je Hrvatska u Vladi demokratskog jedinstva, na početku velikosrpske agresije, već imala tri pripadnika srpske nacionalne manjine, a Tuđman je nakon rata iz Vukovara poslao poruku pomirenja.
– Evakuaciju Srba iz okupiranog dijela Dalmacije 4. kolovoza 1995. naredio je Milan Martić, nije to bila odluka Hrvatske, to zna i ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić, iako govori o etničkom čišćenju. O civilnim žrtvama među Srbima u Hrvatskoj se odavno govori i piše, no okolnosti njihova stradanja ne mogu se izjednačavati s masovnim zločinima srpskih snaga u RH i BiH, niti one dovode u pitanje legalnost i oslobodilački karakter Oluje – objašnjava povjesničar Ante Nazor
Pitam se kako to ugled diže Karolina radeći budalu od sebe u Saboru, Zekanović koji na dan Oluje urla po Kninu ZDS ili Škoro koji urla da nema pomirbe? Ne podržavam Plenkovića niti HDZ ali smatram da im treba odati priznanje za Oluju u Kninu što je obilježena na dostojanstven način! Našim nacionalistima je potrebna mržnja, jer što bi oni radili da nema mržnje?Samo traže neke razlike i guraju ih, pitam se da dođe do rata da li bi Škoro opet iz Amerike branio Osijek sa tamburicom?