Gotovo kao idealni, tipski primjerak populista, novi je brazilski predsjednik Jair Bolsonaro inauguriran u utorak navečer po srednjoeuropskom vremenu. Poznat po vrlo kontroverznim izjavama, od otvoreno homofobnih do nostalgičnih za vremenom vojne diktature u Brazilu, Bolsonaro je postao nova zvijezda globalne politike. Omiljen je među desničarima koji ga slave zbog potpunog zanemarivanja političke korektnosti i traganja za radikalnim rješenjima, a omražen na ljevici zbog potpuno istih razloga.
Približava se SAD-u
Da je popularan među istomišljenicima svjedoči i dolazak na inauguraciju mađarskog premijera Viktora Orbana, izraelskog šefa vlade Benjamina Netanyahua te američkog ministra vanjskih poslova Mikea Pompea. Danas je dan kada se narod počinje oslobađati socijalizma i političke korektnosti – grmio je na inauguraciji političar žestoke antikomunističke retorike. Ovo je naš stijeg i on nikada neće biti crven, osim ako dođe od prolijevanja krvi – nastavljao je novi predsjednik zemlje čime je oduševio one koji smatraju protekle ljevičarske vlade leglima korupcije i lošeg upravljanja. Brazil je prije samo nekoliko godina prošao tešku recesiju (2015. i 2016. BDP je pao ukupno za čak 7,3 posto), a nekontrolirana javna potrošnja povisila je javni dug na iznad 70 posto BDP-a i na neko je vrijeme inflaciju učinila dvoznamenkastom. Uvest ćemo red u zemlju – najavio je Bolsonaro ekonomske reforme te je dodao da Brazil “ima veliku naciju koju treba obnoviti”. Oni koje podsjeća na američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegov slogan “učinimo Ameriku opet velikom”, u pravu su.
“Čestitke predsjedniku Jairu Bolsonaru koji je upravo održao sjajan inauguracijski govor - SAD je s vama”, napisao je američki predsjednik na Twitteru čestitajući novom savezniku. Uskoro mu je na službenom Bolsonarovu profilu na Twitteru zahvaljeno i uzvraćeno za tople riječi: “Zajedno, uz Božju zaštitu, donijet ćemo prosperitet i napredak našim narodima”. Bolsonara su i nazvali “tropskim Trumpom” te je on preuzeo brojne Trumpove populističke modalitete komunikacije s biračima, uključujući posebno društvene mreže i odbacujući političku korektnost. No, taj je političar otišao mnogo dalje od svog američkog uzora.
Već su postale gotovo mitske njegove izjave, potpuno neuobičajene među ozbiljnim političarima. Jednoj je parlamentarki rekao da je “ne bi silovao jer to ne zaslužuje”, a kasnije je pojasnio da je to rekao zato što je “ružna”. Rekao je i da bi radije da mu sin umre u nesreći nego da bude homoseksualac.
Uz to ima i originalne ideje kako riješiti konkretne probleme. Brazil puca pod teretom kriminala, a nasilje i ubojstva jedan su od gorućih problema te zemlje. Više je od 63 tisuće ljudi ubijeno 2017. Bolsonaro želi da policajci likvidiraju kriminalce i smatra da ih to čini herojima. Tijekom kampanje preživio je atentat nožem što mu je učvrstilo popularnost. Podosta blagonaklono gleda na vojnu diktaturu koja je Brazilom vladala od 1964. do 1985. i ključ za obračun s rastućom korupcijom vidi u politkama reda i zakona. I on je bio vojnik, a antikorupcijska platforma bila mu je najsnažniji adut u kampanji zbog imidža ljevičarskog stranačkog establišmenta kao prožetog korupcijom.
U vanjskoj politici najavio je približavanje SAD-u, i to oštrim stavom prema Venezueli i Kubi, državama Latinske Amerike koje se percipira kao antiameričke, i koje imaju socijalističke vlade. Uz to je najavio i preseljenje brazilskog veleposlanstva u Izraelu iz Tel Aviva u Jeruzalem.
Guedes šef ekonomije
No, daleko iza scena inauguracije, Trumpovih pohvala i vanjskopolitičkih dilema, Bolsonaro želi provesti ekonomske reforme, bez kojih tamošnjem gospodarstvu teško da će biti spasa. Investitori su zato vrlo dobro dočekali novog brazilskog predsjednika.
Kao svog ministra za gospodarstvo, a zapravo šefa svih ekonomskih pitanja, imenovao je liberalnog ekonomista Paula Guedesa, obrazovanog na glasovitom sveučilištu u Chicagu, koji se zalaže za privatizaciju, manje poreze, strane investicije i, što je najvažnije, smanjenje vladine potrošnje.
Trenutačno su u toj zemlji nezaposlenost (11,7 posto) i inflacija (4 posto) veće nego, primjerice, u Čileu ili Meksiku, a gospodarski je rast manji (1 posto u 2017.). Brazilsko gospodarstvo ne stoji dobro, a posebno ga pritišću visoke mirovine koje odnose više od pola proračuna savezne države. Prije samo mjesec dana Brazil je povisio plaće javnog sektora za 16 posto, a Bolsonaro je rekao da će staviti veto na odluku odlazećeg predsjednika Michela Temera. Da bi Bolsonaro i Guedes upravljali ekonomijom, treba im podrška parlamenta. A u fragmentiranom političkom sustavu u kojem Bolsonarova stranka ima 10% mandata u parlamentu i u kojem najsnažnija stranka osvaja 12% glasova na izborima, predsjedniku s retorikom koja toliko dijeli birače bit će veliki izazov okupiti sve u spašavanju gospodarstva i smanjivanju korupcije i nasilja.
Podrška Bolsonaru!!!