S približavanjem ljeta i ljepšim vremenom sve su glasniji strahovi da se balkanska ruta kada je riječ o kretanjima ilegalnih migranata ponovno aktivira te da se može očekivati njihov povećan broj na granicama EU. Upozorio je na to i njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer, koji je jučer rekao da postoje pokazatelji koji upućuju na to da se broj migranata osjetno povećava, i to posebice preko balkanske rute.
Politički problemi
– Moramo nešto poduzeti da spriječimo rast broja migranata na problematičnu razinu – istaknuo je Seehofer najavljujući da će ovu temu dodatno aktualizirati i u Bundestagu. Dodao je i da ograničenje broja migranata utječe na političku stabilnost u Njemačkoj ističući kako se u prošlosti pokazalo da građani prihvaćaju dolazak migranata ako se radi do najviše 200.000 godišnje. – Kada je imigranata i izbjeglica bilo osjetno više, to je sa sobom donijelo društvene i političke probleme. To je koristilo ekstremno desnim strankama poput Alternative za Njemačku (AfD), koja je 2015. taj problem tematizirala – rekao je Seehofer.
Prema službenim podacima tijekom 2020. godine u Njemačkoj je podnesen ukupno 102.581 zahtjev za azil, što je u odnosu na 2019. godinu, kada je zahtjev podnijelo 142.509 migranata, osjetno manje. To smanjenje kritizirala je i Organizacija za zaštitu izbjeglica Pro Asyl, koji smatraju da je pad broja migranata rezultat „rigoroznog zatvaranja europskih granica.“ Inače, tržište krijumčarenja migranata na zapadnom Balkanu postalo je unosan posao unatoč svim naporima da se ono spriječi.
Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala predstavila je izvješće prema kojemu je to tržište vrijedno najmanje 50 milijuna eura godišnje. Iz organizacije su naveli Srbiju kao važno odredište za migrante jer preko te države prolazi balkanska ruta, ali i zbog činjenice što Srbija graniči s četiri zemlje Europske unije (Hrvatska, Mađarska, Rumunjska i Bugarska). U izvješću Globalne inicijative, pozivajući se na izvješće UNHCR-a, piše kako većina migranata koji pokušavaju ući u Srbiju dolaze s područja Sjeverne Makedonije, ali i iz Crne Gore i s Kosova.
Balkanska ruta preko Srbije ide do granice s Mađarskom, koja je prije bila glavni cilj. Međutim, s pooštravanjem kontrole na granici, dizanjem zida i sličnim sve veći broj ilegalnih migranata kreće prema granici s BiH, dok je na sjeverozapadu te rute cilj Hrvatska. Tu su prije svega na udaru područje oko Šida i Bajakova.
Kopaju tunele na granici
Navodi se i da je tijekom proteklih nekoliko godina srbijanska policija otkrila nekoliko tunela, dubokih od tri do sedam metara i dugačkih do 30 metara, koji su se protezali ispod žičane ograde duž srpsko-mađarske granice u blizini gradova Segedina, Ásotthaloma i Kelebije. Kroz njih su krijumčareni migranti u Mađarsku i dalje prema državama EU. Cijene krijumčarenja migranata kreću se od 500 do 5000 eura.
ajmo nekako krivnju prebaciti na balkan. zamjena bijelog autohtonog europskog stanovništva je cilj tzv "elite". ta "elita" se većinom sastoji od jednog naroda koji se smatra božjim odabranim narodom koji nosi male kapice