U nedjelju je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti izgubila svoj najstarijeg člana, veličanstvenog kipara i umjetnika Ivana Kožarića koji je umro u stotoj godini života, a u ponedjeljak je u svojoj palači na Zrinjevcu proglasila sedam novih redovitih, osam dopisnih i jedanaest članova suradnika.
Među redovitim članovima su poznati hrvatski demograf Anđelko Akrap, pravna povjesničarka Nella Lonza, urolog Željko Kaštelan, hipertenziolog Bojan Jelaković, jezikoslovac Milan Mihaljević, plodni pjesnik i sadašnji hrvatski veleposlanik u Iranu Drago Štambuk i ugledni kipar Kuzma Kovačić čiji se spomenici nalaze na brojnim javnim mjestima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a riječ je i o umjetniku koji je autor skulpture prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u Zagrebu te vratnica hvarske katedrale.
Moglo bi ih biti više
HAZU nakon ovog izbora ukupno ima 134 redovita člana, iako bi po zakonu mogla imati njih 160. No, akademici su se očito odlučili za decentniji i štedljiviji pristup prijemu novih članova, što je i najavljivala uprava Akademije na čijem je čelu arhitekt Velimir Neidhardt.
Tako će i ubuduće u svoje redovito članstvo primati manje ljudi od onoga što je zakonski omogućeno. Među dopisne članove primljeni su slovenski pjesnik i penovac Boris A. Novak, prorektor Tehničkog sveučilišta u Beču Josef Eberhardsteiner, emerički antropolog indijskog porijekla Ranjan Deka, jedan od čelnih ljudi jednog od najvećih svjetskih projekata s područja astrofizije Sarajlija Željko Ivezić, u svjetskim razmjerima najpoznatiji latinoamerički arhitekt čiji je djed u Čile doselio s otoka Brača Smiljan Radić Clarke, redoviti profesor Molekularne medicine i Onkologije pri Sveučilištu u Oxfordu Kristijan Ramadan, matematičarka rođena u Puli s prebivalištem u SAD-u Jadranka Skorin-Kapov i rođena Zagrepčanka Zrinka Stahuljak koja je redoviti profesor francuskog i komparatistike na Sveučilištu države Kalifornije.
HAZU sada ima 122 dopisna člana, a prema zakonu mogla bi ih imati 160. I tu je štednja očito upela svoje prste. Među novim dopisnim članovima HAZU posebno je interesantan čileanski arhitekt hrvatskoga porijekla Smiljan Radić Clarke koji je osim u Čileu, građevine izvodio i u Japanu, Austriji, Velikoj Britaniji, a ove godine i u Hrvatskoj. Pobijedio je na brojnim međunarodnim natječajima, sudjelovao na nizu međunarodnih izložbi, dobivao i ugledne nagrade, a arhiv njegova projekta za House for the Poem of the Right Angle dio je stalne kolekcije Odjela za arhitekturu i dizajn u Muzeju moderne umjetnosti MoMa u New Yorku.
Prije šest godina izveo je i Serpentine Gallery Pavillion u Londonu koji je također dobio odlične ocjene struke i Radića Clarkea uvrstio među vodeće arhitekte današnjice. Novi članovi suradnici Akademije su Hrvoje Petrić i Martina Basarac Sertić u Razredu za društvene djelatnosti, Nikola Basarić i Marijana Đaković u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Hrvoje Gašparović, Mislav Vrslalović i Ljubo Barbić u Razredu za medicinske znanosti, Iva Tolić u Razredu za prirodne znanosti, Gordana Bakić u Razredu za likovne djelatnosti, Krešimir Seletković u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju, te Hrvoje Pandžić u Razredu za tehničke znanosti. HAZU sada ima devedeset članova suradnika, a mogla bi imati stotinjak. Članovi suradnici iznimno su važni jer je upravo to baza iz koje se mahom biraju redoviti članovi Akademije.
Nužno dopisno glasanje
Koronska pandemija itekako je utjecala na izborni proces u Akademiji. Tako je redovita izborna skupština HAZU najavljena za svibanj bila odgođena zbog tadašnje nepovoljne epidemiološke situacije. Novi datum određen je za 5. studenog, ali kako je epidemiološka situacija u Hrvatskoj tek sada podivljala, uprava Akademija odlučila je da se skupština ne može održati fizički te je glasanje održano dopisno, nakon što je već odavno provedena tajna i dosta duga, višemjesečna procedura po razredima Akademije.
No, zbog dopisnog glasovanja, otpala je eventualna diskusija na samoj izbornoj skupštini, koja je ponekad znala biti iznimno interesantna i to čak i za širu javnost. To se osobito odnosilo na izbornu skupštinu iz svibnja 2012. godine na kojoj se polemiziralo o kandidaturi povjesničara i profesora zagrebačkog Filozofskog fakulteta Ive Goldsteina za redovitog člana HAZU. Rezultate oštre i za Akademiju prilično neuobičajene polemike na samoj skupštini bio je porazan po Goldsteina koji je dobio samo 34 glasa od prisutnih akademika te nije izabran za redovitog člana što je slučaj koji je ušao u anale Akademije. Isto tako zbog izvanredne i neočekivane odgode izborne skupštine koja je bila najavljena za svibanj, Akademija nije mogla potpuno poštovati vlastito novo pravilo prema kojemu redoviti član ne može postati znanstvenik ili umjetnik koji ima više od sedamdeset godina života.
To je pravilo naišlo na neodobravanje dijela zainteresirane javnosti, ali i dijela djelatnih akademija, a uprava ga je branila riječima da javnost očekuje pomlađivanje i veću radnu sposobnost članova najviše znanstvene i umjetničke institucije u državi. Svečano proglašenje novih članova HAZU s dodjelom diploma i ceremonijom održat će se kada to epidemiološka situacija dozvoli, no status akademika novoizabranim članovima počinje teći od 16. studenog ove godine. Među 134 redovita člana Akademije, najmlađi je akademik Goran Muić rođen 1969. godine, a najstariji Stjepan Babić rođen 1925. Od svih članova HAZU (dakle i članova suradnika i dopisnih članova) najmlađa je Martina Basarac Sertić rođena 1985. godine.
U članku nije opisano koliko ti znalci i umjetnici pridonose Hrvatskoj. Na koji način pune državnu blagajnu ili koliko oni koštaju Hrvatsku.