– Kažu nam kupci da ne bismo trebali imati veće cijene od Njemačke, Francuske ili Belgije, a ne znaju da su naša ulaganja u proizvodnju krumpira 40 posto veća od poljoprivrednika u tim zemljama.
Mi moramo izdvojiti 40 posto novca više za sjemenski krumpir, gnojivo i druge troškove od njih pa ne znam kako da im konkuriramo s cijenama – ogorčen je Damir Mesarić, proizvođač krumpira iz Belice, međimurskog sela u kojem se proizvede najviše krumpira u Hrvatskoj, pa ne čudi što su tom gomolju od kojeg žive generacije obitelji 2007. godine podigli i – spomenik.
No zlatna vremena za njih su prošla, sve je manje skupih traktora i kombajna na poljima, a i vozni park u garažama u općini s 3100 stanovnika nije više onakav kakav je bio prije nekoliko desetljeća.
Uvoz iz Egipta, Cipra, Tunisa
– Bolje smo živjeli prije dvadeset godina kad smo imali sedam hektara krumpira, nego danas s dvadeset. Danas više delamo, a manje dobimo – kaže proizvođač Nenad Novak. Uništava ih uvoz i prodaja krumpira u trgovačkim centrima po akcijskim cijenama baš u vrijeme berbe.
U selu koje je u čast krumpiru čak podiglo i spomenik sve je manje skupih traktora
– Krumpir se drži kao nekakva socijalna namirnica koja je stalno na akcijama. Jedan trgovački lanac snizi cijenu, idući tjedan to napravi drugi, prati i treći, i uskoro dolazimo do cijene koja nam ne pokriva ni ulaganje. Nama treba najmanje 1,50 kuna po kilogramu da nešto zaradimo i ulažemo dalje u proizvodnju.
S 1,30 kuna mi možemo samo pokriti troškove bez ikakve zarade – objašnjava Mesarić, koji je i predsjednik Međimurske udruge proizvođača merkantilnog krumpira, čiji se članovi žale na preniske otkupne cijene koje im nude otkupljivači.
Spremni su i na prosvjede. Izračunali su da proizvođač na 500 tona gubi i po 100.000 kuna na dvadeset lipa nižoj cijeni, a kupcu koji kupi 250 kg krumpira godišnje to je ušteda od pedesetak kuna. Traže od Vlade da predloži zakon o poštenoj trgovačkoj praksi kakav ima Mađarska.
Ove godine berba je kasnila zbog mraza krajem travnja, ali i uvoza krumpira iz BiH, iako je domaćeg, tvrde, posve dovoljno. U EU je otkupna cijena od 1,90 do 2,60 kuna, a proizvođači iz Istre i Dalmacije koji su zbog klime na tržištu mjesec dana ranije od Međimuraca, dobivali su i po tri do četiri kune za kilogram.
Neki krumpiri čuvaju u hladnjačama do idućeg proljeća nadajući se da će mu cijena rasti
Pod pritiskom trgovačkih lanaca, uvoza iz Egipta, Cipra, Tunisa i BiH te forsiranja akcija u trgovačkim centrima, već do sredine srpnja otkupna cijena je pala na 1,80 kuna.
I nastavila je padati. Tako jedan trgovački lanac svojim kupcima već nudi krumpir po 1,99 kuna, što znači da ga od proizvođača otkupljuje po 90 lipa! Neki krumpir čuvaju u hladnjačama do idućeg proljeća, nadajući se da će cijena rasti, no uzalud.
Kako to rade drugi
– U nekim državama najprije se otkupljuje krumpir u krugu od 50 km od otkupnog ili trgovačkog centra, a tek kad se zalihe iscrpe, dopušta se dovoz iz drugih krajeva, a uvoz je posljednja opcija – kažu Beličani koji još nisu zaštitili svoj krumpir kao Ličani.
>> Umak od maslaca i češnjaka koji će oplemeniti ljetni obrok
Ja sam u njemačkoj ,i cijena krumpira trenutno je oko 1 eur, što je čini mi se previsoka cijena ,poslije to padne na oko 0,30 i tako bude kroz cijelu godinu, ali je plaća u njemačkoj veća ,nego kod nas od tri -do četiri puta. kad dođem kod nas ,ide mi na živce ,kad kupim krumpir ,i pakiranje naše hrvatsko ,a kad bolje pročitaš ,uvoz iz egipta. Bože dragi ,mi stvarno ništa ne znamo. Svoje uništavamo sa uvozom, gubimo radna mjesta,upravo zbog uvoza. Ima li itko pametan i ODLUČAN ,DA KAŽE (MORAM U ORIGINALU REĆ) DOSTA JE BILO SRANJA, OD DANAS VIŠE NEĆEMO NAOPAKO. Čuvajte radna mjesta svojim ljudima ,jer sa uvozom ,vi čuvate radna mjesta ,te zemlje ,iz koje ste uvezli robu, Opametimo se više jednom ,za svagda