Bilo je puno nevjernih Toma, da se to ne može… Ja sam samo čekao da dođem, lijepo razgovaram i da to riješim - rekao je premijer Andrej Plenković danas u Bruxellesu, nakon sastanka u Europskoj komisiji na kojemu je s predsjednicom Ursulom von der Leyen dogovorio da se rok za trošenje novca koji je Hrvatska dobila iz Fonda solidarnosti EU za obnovu nakon prvotnog potresa u Zagrebu ipak može produljiti za još godinu dana, do lipnja 2023., roka koji Hrvatska ima za trošenje novca iz istog tog fonda za obnovu nakon kasnijeg potresa na Banovini.
I zaista, do jučer je Europska komisija i u pisanim dokumentima upućenima nadležnim ministarstvima u Zagrebu, i u javnim odgovorima glasnogovornika na novinarska pitanja, ponavljala stav da se, po europskoj regulativi, rok za trošenje novca ne može produžiti. Taj rok traje 18 mjeseci i u slučaju obnove nakon prvog zagrebačkog potresa istjecao bi 17. lipnja ove godine, što je vodilo k tome da velik dio novca ostane nepotrošen zbog vrlo sporog ritma obnove. Hrvatska je, podsjetimo, iz Fonda solidarnosti Europske unije dobila 683 milijuna eura za obnovu nakon zagrebačkog potresa i potom još 319 milijuna eura za obnovu na Banovini. Samo sedam dana ranije, glasnogovornik Komisije na brifingu za novinare izjavio je da uredba, koja regulira Fond solidarnosti EU, “ne dopušta produljenje 18-mjesečnog roka ni pod kakvim okolnostima”. A onda danas:
- Drago mi je da sam susrela Andreja Plenkovića. Razgovarali smo o obnovi nakon potresa u Zagrebu i Petrinji, koju podržava EU. S obzirom na izvanredne okolnosti, Komisija će povoljno gledati na zahtjev da se usklade rokovi za apsorpciju novca iz Fonda solidarnosti Europske unije do lipnja 2023. godine - poručila je, putem Twittera, Ursula von der Leyen odmah nakon današnjeg susreta s Plenkovićem. Iz te njene izjave vidljivo je da formalna odluka Komisije još nije donesena, da ta procedura tek slijedi, u čemu će sudjelovati i stručne službe Komisije, ali da postoji predsjedničino obećanje, i premijerovo razumijevanje, da će to biti povoljno riješeno. Iz Europske su komisije poslijepodne, na naš upit, dodatno odgovorili da bi, s obzirom na iznimne okolnosti, mogla biti primijenjena klauzula više sile (“force majeure”).
“Komisija će povoljno gledati na potencijalni hrvatski zahtjev za produljenjem krajnjeg roka i posebno na to može li se primijeniti ‘force majeure’”, odgovorili su nam glasnogovornici Komisije. “Komisijine službe sada, u suradnji s hrvatskim vlastima, dogovaraju detalje”.
- Imali smo dva potresa, progresivne štete, okolnost pandemije koja je usporila sve. Svu tu argumentaciju smo elaborirali, iznijeli, predstavili Europskoj komisiji, oni su rekli točno, to su izvanredne okolnosti. Definitivno ono što se u pravu naziva višom silom - rekao je premijer Andrej Plenković u izjavi novinarima u Bruxellesu, gdje je doputovao primarno zbog sudjelovanja na summitu lidera Europske unije i Afričke unije, a ovaj susret s predsjednicom Komisije uglavio je za prijepodne netom prije početka tog summita.
- Mi ovdje imamo i poziciju, i utjecaj, i reputaciju, a i objektivne razloge koji su nas doveli u situaciju da smo otvorili mogućnost da se to sve iskoristi. Naravno, to sad podrazumijeva i intenziviranje rada ministra Horvata, koji je nadležan za obnovu, i drugih ministara. Tu osobito mislim na ministra Beroša i zdravstveni sustav, na obrazovni sustav ministra Fuchsa, baštinu i institucije koje vodi ministrica Obuljen, a velika je odgovornost i Grada Zagreba i svih resora. Vremena ima dovoljno, sredstva će se, siguran sam, iskoristiti. I ova za Zagreb i ova za Banovinu. Ali to je samo dio procesa obnove. Očekujem od svih resora da prionemo poslu. Sad smo rasterećeni tih rokova koji su djelovali kao nepremostivi. Rješenje se uvijek nađe kad ima dobre volje i kad imamo argumentaciju. Nije to nikakvo likovanje. Radimo za Hrvatsku, radimo za ubrzanu obnovu, a Europska komisija je, kao i uvijek, tu s nama, partnerska i dobronamjerna. Mislim na predsjednicu Komisije osobito - izjavio je premijer Plenković.
- Ona je vrlo dobronamjerno zaključila, a to je stav cijele Europske komisije, da se spoje rokovi, a to su oni zadnji rokovi za Banovinu, lipanj 2023., s rokovima za Zagreb - dodao je.
Ima nevjernih toma a ima i lopova.. bilo i bit ce