Nakon cestarskog, slijedi restrukturiranje hrvatskog željezničkog sektora. S predsjednikom uprave HŽ Infrastrukture (HŽI) Ivanom Kršićem razgovarali smo o tome što će to značiti za tvrtku koju on vodi, ali i o nesrećama na prugama te o investicijskom ciklusu.
Što je utvrdilo povjerenstvo HŽ-ija u vezi s nesrećama koje su se nedavno dogodile na pruzi Dugo Selo – Križevci kod Vrbovca?
Tračnicu u koju je udarilo podvozje vlaka istovarila je i u kolosijeku ostavila tvrtka DIV koja je jedan od izvođača radova na projektu. Za nesreću koja se dogodila dva dana poslije na željezničko-cestovnom prijelazu kriv je vozač kamiona koji nije poštovao svjetlosno-zvučnu signalizaciju. Na žalost, samo u ovoj godini gotovo 400 nesavjesnih vozača pokušalo je prijeći željezničku prugu dok su branici ili polubranici bili spušteni te ga tom prilikom oštetili. Pri tome su, osim ugroze života, prouzročili milijunsku materijalnu štetu.
Kako napreduju radovi na toj pruzi nakon što je uveden novi podizvođač radova tvrtka Integral, a koji su kasnili zbog problema u kojima se našao bivši podizvođač Hidroelektra – niskogradnja?
Na projektu rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci u posljednja tri mjeseca, nakon uvođenja novog podizvođača, došlo je do pomaka u dinamici i pokretanju više vrsta radova na više lokacija. U idućem razdoblju od izvođača se i dalje očekuje dodatna mobilizacija i povećanje aktivnosti i resursa na gradilištu.
Koliko na dinamiku ugovorenih radova utječe problem nedostatka radne snage u Hrvatskoj te propast mnogih građevinskih tvrtki?
HŽI je trenutačno najveći ulagač u RH, opseg investicija i duljina trajanja projekata jamči angažman znatnog dijela građevinske operative za razdoblje od 10-ak godina. Ono što nas dijelom usporava jest nedostatna građevinska operativa koja je završetkom investicijskog ciklusa na autocestama i zbog dugotrajne recesije znatno smanjena.
Nakon cestovnog, slijedi restrukturiranje željezničkog sektora, što će to značiti za HŽI?
Restrukturiranje željezničkog sektora bit će još zahtjevniji projekt. Naš je sektor složeniji i kompleksniji, ali na žalost i zapušteniji. Iako sada puno ulažemo, stanje je željezničke infrastrukture lošije jer je sustav godinama bio zapuštan, a pravog restrukturiranja nije bilo. Restrukturiranje će trajati više godina, a rezultat bi trebao biti moderan željeznički sustav.
Već sada znamo da je potrebno ulagati u automatizaciju procesa jer je učinkovitost HŽI-ja mnogo niža u odnosu prema srodnim društvima pa je tako broj radnika po kilometru pruge u zapadnoj Europi 1,2, u srednjoj i istočnoj 1,4, dok je u HŽI-ju 1,9 radnika po kilometru pruge. To otvara i pitanje smanjenja broja radnih mjesta, ali to ćemo sukcesivno rješavati u dijalogu sa socijalnim partnerima, bilo u sklopu program poticajnih otpremnina bilo prirodnim odljevom.
Prosječna starost zaposlenika HŽI-ja je gotovo 50 godina, stoga nas idućih godina očekuje pomlađivanje, ali i otvaranje novih radnih mjesta, poglavito u segmentu informatičkih tehnologija i automatizacije. Pred HŽI se u procesu restrukturiranja postavljaju dva temeljna cilja: efikasno i sigurno upravljanje željezničkom infrastrukturom te povećanje kvalitete željezničke infrastrukture u RH.
U ožujku ove godine najavili ste natječaje za radove vrijedne tri milijarde kuna, ostvaruje li se taj plan?
Plan se ostvaruje predviđenom dinamikom, od ožujka smo ugovorili radove na dva projekta EU – na modernizaciji i elektrifikaciji pruge Zaprešić – Zabok, vrijednosti 80,8 milijuna eura te modernizaciji kolodvora Rijeka – Brajdica i izgradnji intermodalnog terminala Brajdica, ukupne vrijednosti 35,6 milijuna eura. Također su otvorene ponude za projekt modernizacije i elektrifikacije dionice Vinkovci – Vukovar, ukupne vrijednosti 71,9 milijuna kuna, te projekt modernizacije teretnog dijela kolodvora Rijeka i intermodalnog terminala Zagrebačko pristanište, ukupne vrijednosti 31,6 milijuna eura. Odabir izvođača radova očekuje se uskoro.
Kako se provode planovi o modernizaciji glavnih koridora koji prolaze kroz Hrvatsku?
Otvorili smo i ponude za izradu projektne dokumentacije modernizacije i izgradnje dionice Oštarije – Škrljevo, najzahtjevnije dionice buduće nizinske pruge, a postupak je nabave za projektnu dokumentaciju modernizacije dionice Okučani – Vinkovci u tijeku.
Do kraja godine ide i natječaj za radove na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka dionice Križevci – Koprivnica – državna granica, vrijedne gotovo 300 milijuna eura. Ukupna vrijednost svih 12 projekata koji su u pripremi ili realizaciji iznosi oko tri milijarde kuna te će na glavnim koridorima, od Slovenije prema Srbiji i Rijeke prema Mađarskoj biti modernizirano i izgrađeno više od 500 kilometara pruge.
Ukupna duljina pruge u RH iznosi 2605 kilometara, od čega se 655 kilometara odnosi na dva glavna koridora koji će gotovo u cijelosti biti modernizirani i sagrađeni sredstvima fondova EU, stoga je jasno da je riječ o kapitalnim ulaganjima u željezničku infrastrukturu, koja se intenzitetom i opsegom može usporediti s vremenom izgradnje autocesta.
Imate li dovoljno kapaciteta za projektiranje, kako se provodi plan prelaska inženjera iz HAC-a u HŽI?
Detektirali smo ključne pozicije i trenutačno radimo na formiranju projektnih timova. Očekujemo da će se plan potpuno realizirati tijekom iduće godine, a sukladno predviđenoj dinamici projektiranja i otvaranja novih projekata. Plan prelaska dijela inženjera iz HAC-a u HŽI zamišljen je na dobrovoljnoj osnovi, a trebamo riješiti i otvorena pitanja pozicije inženjera nakon završetka investicijskih projekata, odnosno hoće li oni ostati u HŽI-ju ili će se vratiti u HAC.
>> Pogledajte video o aferi SMS
Hrvatske željeznice od osamostaljenja do danas troše silne novce na "rekonstruiranje" i "restrukturiranje". Jedne pruge se zatvaraju, druge se izgrađuju da bi se nakon nekog vremena zatvorile. HŽ se uz otpremnine periodički rješava viška radnika. Također periodički (u drugim periodima) zapošljava radnike da bi ih se uskoro uz otpremnine otpustilo. Netko bi trebao napisati knjigu kakve sve ludosti radi ova državna firma zadnjih 27 godina. To je školski primjer štetočinskog djelovanja. Sve se to događa uz blagoslov politike koja tamo plasira svoju rodbinu, kumove, stranačke zaslužne ljude tako da tamo postoje stotine direktora nataloženih kroz protekle periode različitih vlasti.