Samo razmišljanje o tome zašto je sladoled toliko zarazan nosi želju za tom slatkom poslasticom, što možda ima neke veze sa hladnoćom u ustima po vrućem ljetnom danu ili kremastim zalogajem. No bez obzira na razlog, ako redovito žudite za sladoledom, niste jedini.
Naime prema Međunarodnoj udruzi mliječne hrane, prosječni Amerikanac konzumira više od deset kilograma sladoleda godišnje, a kako prenosi CNN, sladoled ima jednu ključnu sličnost s drugim ovisnostima; što ga češće konzumirate, to ćete veću potrebu za njim imati...
Hoće to tako: Evo što napraviti kad vas naglo zaboli glava ako pijete hladno ili jedete sladoled!
Steve Young, savjetodavni kemičar za hranu i mikrobiolog tu je privlačnost sladoleda objasnio 'F-faktorom’ ili kombinacijom od šest varijabli:
- izgled - on nas asocira na to kakvog bi okusa sladoled mogao biti.
- aroma - kada se sladoled zagrije u ustima, topi se led i ispuštaju promjenjive komponente bilo kojeg okusa.
- kiselost - može pozitivno utjecati na voćni okus ili negativno na okuse poput vanilije i čokolade.
- okus - je li sladoled sladak, slankast, opor ili neka kombinacija tih okusa.
- tekstura - može biti glatka i kremasta, gruba, ledena, kruta...
- temperatura - to je isto važna stavka jer sladoled treba biti dovoljno zaleđen da bude sladoled, a u isto vrijeme dovoljno mekan da se može lijepo jesti.
“Izuzetno je važno voditi brigu o temperaturi sladoleda tijekom isporuke. Ako se sladoled otopi pa ponovno zaledi tijekom distribucije i skladištenja, to može oštetiti strukturu i stvoriti velike kristale leda, što može negativno utjecati na strukturu sladoleda”,rekao je Young.
Slatkoća sladoleda je jedan od važnih čimbenika koji stvara žudnju, ali bitna je i količina masnoće. Da bi se čak i nazvao sladoledom, proizvod mora sadržavati najmanje 10% mliječne masti, koja se također naziva i mast. Vrhunski sladoled obično ima oko 18% mliječne masti, koja može doći od mlijeka, vrhnja ili maslaca.
Još jedan detalj doprinosi tome da sladoled bude takav kakav je, a to je brzina otapanja. Otapanje bi trebalo biti ne prebrzo i ne presporo, što može učiniti da se sladoled osjeća gumenim. Tvrtke za proizvodnju sladoleda usavršile su koncept topljenja dodavanjem minimalne količine masti, odnosno zgušnjivača i gume, koji mogu oponašati učinke masti ako se rade ispravno.
Mladić peče hamburgere, odreske i torte u automobilu na suncu u kojem temperature dosežu skoro 100°C:
