SUB. 23. 8.
Policija neće
na pozornicu
Uoči Oluje Bajaga je pjevao za četnike u Kninu. Poslije je nekoliko
puta gostovao u Hrvatskoj, no nismo čuli da su prosvjedovali ni Mesić,
ni Kajin, ni Goldsteini, ni Jurica Pavičić, ni Alen Budaj ni drugi
ljevičari kojima je Thompson stalna meta. Jer, četnici su obična
pojava. U Srbiji su rehabilitirani kao antifašisti. I kako reče jedan
pisac, svaki pametni Srbin započeo je Drugi svjetski rat kao četnik a
zvršio ga kao partizan. Bajaga samo slijedi taj obrazac. Slikovito
govoreći, iz kninskog se četnika prometnuo u partizana, skinuo je
šubaru i obrijao bradu te se vratio imidžu urbanog ljepotana, pa je
takav mogao gostovati u Hrvatskoj. A takav danas najavljuje kako će
upravo u Zagrebu, gdje je počeo karijeru nastupom sa svojim sastavom u
glasovitom “Kulušiću”, velikim koncertom u Ciboninoj dvorani u travnju
iduće godine proslaviti četvrt stoljeća svoga pjevanja. Zagreb će ga
lijepo ugostiti. Zagrebačka policija neće imati posla. Neće dobiti
zadatak da kao na Thompsonovu koncertu među 120 tisuća ljudi nađe
jednog jedinog nepoćudnika, jer ga neće tražiti tamo gdje će biti: na
Bajaginu koncertu takav nepoćudnik bit će – na pozornici!
NED. 24. 8.
Kavalirski
antifašizam i nacizam
Židovka Jennie Lebel, čitamo u novinskom prikazu njezine
autobiografije, preživjela je nacističke logore, vratila se
u rodni Beograd i stala pripremati za novinarsku karijeru. Onda je
ispričala vic o Titu i dobila – dvije i pol godine Golog otoka. A u
ženskom logoru na otoku mučenja su bila strašnija nego u muškom. Tako
su se u okrutnom progonu jedne žene kavalirski ujedinili jugoslavenski
antifašizam i njemački nacizam. Vic zbog kojeg je J. Lebel robijala
kaže da je Jugoslavija pobijedila na svjetskom sajmu cvijeća jer je
uzgojila ljubičicu bijelu od sto kila, to jest Tita. Ogriješila se o
isti način na koji su obožavani jugoslavenski i njemački Fu00FChrer –
sveti, nedodirljivi, okićeni cvjetnim i bogotvornim nazivljem,
gospodari života i smrti zaštićeni vojskom, policijom, tajnim službama,
posvudašnjim doušništvom, medijima, potkupljenim intelektualcima,
dirigiranim sudstvom, pogubljenjima i logorima. Kad se slavi Dan
antifašizma u Hrvatskoj, i to treba proslaviti.
PON 25. 8.
Filmski
festival i turska vremena
Na Sarajevskom filmskom festivalu nagrađeni su hrvatski autori i
glumci, a inače festival je i povod da se naglasi multietničnost,
svjetskost i otvorenost glavnoga grada BiH. No samo koji tjedan uoči te
priredbe Srđan Dizdarević, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska
prava BiH, u jednom je intervjuu tu sliku Sarajeva temeljito zanijekao.
“U javnosti se”, rekao je Dizdarević, “ pojavljuje krug ljudi koji
pripadaju svim narodima i etničkim manjinama, ali više od 90 posto
građana Sarajeva pripadnici su samo jedne nacije, odnosno bošnjačke.
Srbi i Hrvati na odgovornim pozicijama u Sarajevu mogu se nabrojati na
prste jedne ruke. Etničko čišćenje u ovom gradu, na žalost, obavljeno
je uspješno.” No ne samo da je tu obavljeno uspješno, nego, na primjer,
u Mostaru, gdje su većina Hrvati, da bi postao vijećnik, po pravilima
koje je nametnula “međunarodna zajednica”, Hrvat na izborima mora
dobiti mnogo više glasova nego Bošnjak kako sastav Skupštine ne bi bio
neuravnotežen. Takvih pravila nema u Tuzli, Zenici i drugdje gdje su
Bošnjaci većina. A o etnički čistom Sarajevu da i ne govorimo. Njegov
je filmski festival europska i svjetska promocija turskih vremena!
UTO 26. 8.
Ima li mafija i
državnu televiziju!?
Već se kao poslovica doživljava jedna hrvatska posebnost: dakle,
neke države u svijetu imaju mafiju, a u nas mafija ima državu. Logično
bi bilo da mafija ima i državnu televiziju. Ima li je? Nisam jedini u
Hrvatskoj javno primjećivao kako knjige koje izdaje tvrtka predsjednika
Programskog vijeća HRT-a Zdenka Ljevaka u različitim emisijama imaju
besplatnu promidžbu. A kad može Ljevak, zašto ne bi mogao i predsjednik
Hvatske gospodarske komore Nadan Vidošević!? Nedavno je u
Dnevniku s njim osam minuta (!!!) razgovarao voditelj Zoran Šprajc.
Valja priznati – nenadmašan je novinarski izbor o sve većem siromaštvu
razgovarati s dužnosnikom koji je u demokraciji postao “težak”
stotinjak milijuna kuna, otprilike onoliko koliko “teži” desetak afera
u kojima je sudjelovao! Pogotovo kad danas u “Nacionalu” pročitate kako
se Šprajc – što je i razlog istrage koju je pokrenulo vodstvo HTV-a – s
Vidoševićem sprijateljio na raznim putovanjima koje HGK organizira za
novinare. Mora da su usluge Šprajcu bile također “teške” kad je na njih
uzvratio nezapamćenim sprdanjem s milijunima gledatelja koji su trećinu
Dnevnika slušali promukle fraze prvaka afera u Hrvatskoj!
SRI. 27. 8.
Stroge presude
i zaštićene elite
Budući da sam podosta puta pisao o slučaju na devet godina
zatvora osuđenog dr. Ognjena Šimića kao o spektaklu koji su uvelike
proizveli vlast, represivne institucije i mediji ne bi li se
zadovoljila opća glad za kažnjavanjem korupcije, prije svog zaključka
prepuštam riječ drugima. Jedna kolegica piše: “Ne samo da je jedini
koji je stradao, nego nema naznake da je njegova kazna zaokret u
ponašanju prema svima koji rade slično”. Jedan kolega brani sutkinju:
“To što je Šimić naletio na minu, a mnogi njegovi 'sudrugovi u zločinu’
u zdravstvu i drugim djelatnostima i dalje nesmetano uživaju slobodu,
nije problem sutkinje Šarić”. U jednoj novinskoj anketi jedan čitatelj
kaže: “Devet godina je previše. Ako se treba obračunati s mitom,
trebali su krenuti od političara, a ne od liječnika”. Jedini je
zaključak: kad je riječ o korupciji i sličnom kriminalu, u hrvatskom
društvu postoji zona mogućih krivaca i zona nedodirljivih. Presuda
Šimiću ojačat će praksu koja iz podjele na te zone proizlazi: prema
sitnim ribama krajnja strogost kojom se paradira i pere savjest u
javnosti i još veća zaštita nedodirljivih lopovskih elita.
ČET. 28. 8.
Grcina
gramatika i život
Sjećam se jednog sirotana iz svoga seoskog susjedstva – zvali
smo ga Grco – koji gotovo nikad nije upotrebljavao osobnu zamjenicu
“ja” a da joj nije dodavao ime najimućnijeg i najmoćnijeg čovjeka u
selu – Ikana. “Ja i Ikan” – to je bila Grcina gramatika i Grcin život.
Radio je za Ikana kad god bi ga ovaj pozvao, pa makar zapuštao svoje
imanje, s kojega je inače Ikan uzimao najljepše plodove. Oponašao ga je
u svemu u čemu je mogao, o ljudima i događajima u selu imao je isto
mišljenje kao Ikan, a i Grcini ukućani morali su se ponašati i misliti
onako kako kaže Ikan. Ikan je do njega malo držao osim kad bi mu
zatrebao, često ga je izrugivao a i kažnjavao je svaku njegovu
nepodopštinu. I što god mu je obitelj bila siromašnija i
zaduženija, Grco je sve više naglašavao svoje zajedništvo i
prijateljstvo s Ikanom. Kad je Kosovo proglasilo neovisnost, Grco je
rekao: kad ga prizna Ikan, priznat ću ga i ja. Kad je izbio kratki
gruzijsko-ruski rat, Grco je rekao: o tom ratu mislim isto što i Ikan.
Kad su Rusi priznali neovisnost Južne Osetije i Abhazije, i kad je
vidio da je to Ikana razljutilo, razljutio se i Grco. Sirotan iz
Banskih dvora.
PET. 29. 8.
Kevin Spacey sa
Šestom flotom
Ako vam je svuda ponestalo obožavatelja, ako više nemate priliku
vratiti negdašnji zvjezdani sjaj – dođite u Hrvatsku. Neiscrpne zalihe
poklonstva prema stranim veličinama, bivšim i sadašnjim, krepkim i
oronulim, u Hrvatskoj su veće od zaliha nafte u arapskim zemljama. Tako
vam je to kad dugo nemate državu, pa nemate ni vlastita mjerila za
svoje i tuđe vrijednosti. Tisuću godina čvrsnula je u nama kmetska,
ropska, podanička narav, pa nam je gmiženje pred strancima nacionalna
osobina. Pretprošle godine netko se uspješno sprdao s nezapamćenom
servilnošću nacionalne i gradske elite s kojom je u Dubrovniku dočekan
Nick Nolte, poznatiji kao pijanac nego kao glumac: dubrovačkom Gradskom
vijeću duhoviti je bloger pripisao odluku po kojoj se Stradun kojim je
Nolte hodao neće prati osam dana! Ove smo godine slično dočekali još
jednog svjetski poznatog ispičuturu, oskarovca Kevina Spaceyja, koji je
pijan s društvom ludovao po hvarskim restoranima i kafićima, fizički se
obračunavao s novinarima i nasmijavao goste psujući ih što nisu
dovoljno opčinjeni njegovom nazočnošću. Svaki Amerikanac po Sredozemlju
nosi sa sobom – američku Šestu flotu!
TJEDNA INVENTURA
