Anticiklone su nekad bile sinonim za lijepo vrijeme, ali s promjenjivom klimom one mogu značiti i smrtonosne toplinske valove. Kao što i sama riječ implicira, anticiklone su suprotne od ciklona. Tamo gdje ciklona donosi olujno vrijeme i brze vjetrove, anticiklone su zone visokog tlaka u kojima se vjetrovi kreću sporije. Iz tih razloga povezuju se sa sunčanim, toplim vremenom. Međutim, one lako mogu postati toplinske zamke. Visoki tlak gura zrak prema dolje, koji se pritom zagrijava. Spori vjetrovi ga zarobljavaju ispod kape, što dovodi do stvaranja toplinskog vala.
To je ono što se događa u Europi u ovom trenutku. Kombinacija globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, kojoj je ove godine uvelike pomogao El Nino, rezultira stvaranjem jake anticiklone i toplinskog vala diljem južne Europe. Očekivanja i modeli sugeriraju da će temperature oboriti rekorde u mnogim gradovima, piše znanstveni portal IFLScience.
Meteorolozi su zabrinuti da će biti srušen toplinski rekord za europski kontinent. Trenutačni rekord u Europi je 48,0°C, zabilježen u Ateni 10. srpnja 1977., prema podacima Svjetske meteorološke organizacije. Taj se zapis temelji na mjerenjima površinske temperature zraka sa zemaljskih postaja i ne pokriva ravnomjerno teritorij. Temperature su proteklih dana prelazile 45°C u mnogim gradovima, uključujući Rim, Napulj, Taranto i Foggiu. Planina Etna na Siciliji imala je temperaturu na svojim padinama od preko 50°C, a to nije zbog lave.
POVEZANI ČLANCI:
Ovaj toplinski val nije samo topliji, nego i duži od prijašnjih. Nedavna istraživanja pokazala su da toplinski valovi traju dulje, oko dva tjedna, a temperature u njima postaju sve više. Također, modeli pokazuju da ekstremne klimatske promjene postaju sve češće Ekstremni toplinski valovi koji su se prije događali jednom u desetljeću sada bi se u južnoj Europi mogli ponavljati svakih nekoliko godina. Vrućine su lani diljem kontinenta uzrokovale smrt oko 60.000 ljudi. Toplinski valovi ne samo da mogu odmah ubiti, već imaju i dugotrajan učinak na zdravlje stanovništva.
Lipanj 2023. bio je u prosjeku, širom planete, najtopliji lipanj zabilježen, a prvi tjedan srpnja donio je najtoplijih sedam neprekidnih dana koje je naš planet doživio u posljednjih 100 tisuća godina. Odvažne akcije za rješavanje klimatske krize prijeko su potrebne kako bi se ublažili učinci koje emisije stakleničkih plinova od industrijske revolucije do danas imaju na planet.
Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda podsjećaju kako je u tijeku drugi toplinski val ovog ljeta za kojeg očekuju da će trajati do nedjelje, 23. srpnja. U odgovoru na naš upit iz DHMZ-a navode kako je, nakon globalno najtoplijeg lipnja otkada postoje mjerenja, u srpnju cijela sjeverna hemisfera zahvaćena simultanim toplinskim valovima. Na nekim postajama, na nekoliko kontinenata zabilježeni su novi temperaturni rekordi. - Ljeto je najtoplija sezona u godini na sjevernoj hemisferi. Visoke temperature zraka koje mjerimo posljednjih dana u Hrvatskoj nisu, kao u pojedinim dijelovima Europe, SAD-a i Azije dosegle rekordne vrijednosti - kažu u DHMZ-u.
Nakon prvog toplinskog vala ovog ljeta u Hrvatskoj, u razdoblju 22. do 23. lipnja 2023., drugi je započeo 10. srpnja, s manjim prekidima u pojedinim dijelovima zemlje, što ukazuje da vrućine ne zaobilaze niti nas. U atmosferi koja je zagrijana 1,1 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, perzistentni sustavi visokog tlaka iznad nekog područja pogoduju razvoju visokih dnevnih temperatura zraka koje mogu potrajati i dulje razdoblje.
Uz visoke dnevne temperature zraka, hlađenja nema ni noću. Pored visokih temperatura zraka, u posljednje se vrijeme, bilježe i vrlo visoke temperature mora i oceana. Naime, posljednjih se godina, kada govorimo o toplinskim valovima, sve češće spominju i toplinski valovi u moru. Ovih dana Sjeverni Atlantik bilježi najviše površinske temperature izmjerene dosad. Kada uzmemo u obzir da je većina topline pohranjena u oceanima te da su more i atmosfera u međusobnoj interakciji, vjerojatno je da marinski toplinski valovi dodatno hrane ili barem podržavaju atmosferske.
POVEZANI ČLANCI:
U svibnju 2023. znanstvena zajednica je najavila razvoj El Nina u drugoj polovici ove godine i njegov utjecaj na rast globalne temperature. Trenutno je El Nino u fazi razvoja i njegov utjecaj na atmosferu je još uvijek prilično slab u usporedbi s oceanskim anomalijama. Zasad je utjecaj uočen u relativno bliskim područjima njegova nastanka s povećanom naoblakom i više kiše nad središnjim Pacifikom, te sušnijim uvjetima na području Indonezije.
El Nino najčešće doseže maksimum u razdoblju od studenog do siječnja. Očekuje se da bi tada njegov utjecaj trebao biti vidljiviji. Za razliku od vrlo jakog El Nina iz 1997./98., ovogodišnji El Nino se razvija u uvjetima vrlo toplog globalnog oceana. Stoga će biti zanimljivo promatrati njegov utjecaj na atmosferu u uvjetima globalnog zatopljenja. Važno je napomenuti da El Nino nije povezan s klimatskim promjenama, već je prirodni oscilacijski fenomen koji se redovito javlja s vremenskim intervalima od nekoliko godina.
- Analize mjerenih podataka u Hrvatskoj pokazuju da imamo pozitivan trend srednje, maksimalne i minimalne temperature zraka. Uočen je veći broj dana iznad pojedinog temperaturnog praga, te porast od 2,8 upozorenja na toplinske valove godišnje (prema analizi za razdoblje 1991. – 2022.). Ovakve su prilike u skladu s uočenima u Sredozemlju. Kako se ovaj dio Europe zagrijava i brže od ostatka svijeta, vremenske prilike kojima svjedočimo ovih dana, vrlo su vjerojatne i u sljedećim godinama - ističu u DHMZ-u.
Iako je javnost tijekom vrućina prvenstveno zaokupljena njihovim utjecajem na energetiku i zdravlje, ne treba zanemariti uzroke zbog kojih su one sve češće i izraženije. Edukacija i širenje svijesti o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena trebale bi, zajedno s donošenjem i provođenjem pravovremenih mjera, pomoći u ublažavanju klimatskih scenarija koji nas očekuju.
>> VIDEO Apokaliptično stanje na Gračanskoj cesti u Zagrebi: Vjetar i kiša udaraju o staklo
Evo znaju kako če vrijeme biti za 100 godina, ali ne znaju kako ce biti sutra.