Riječi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da njegova država ekonomski raste brže od svih susjeda i da će prestići Hrvatsku po BDP-u i plaćama običan su predizborni politički govor koji nema veze s ekonomskom stvarnošću i stvarnim stanjem. Zaključak je to političkih analitičara koje smo pitali postoji li uopće mogućnost da u dogledno vrijeme Srbija ekonomski prestigne Hrvatsku i je li tako nešto ikada bilo u povijesti. Vučić se već godinama poziva na veliki rast BDP-a i od toga radi novi mit - Srbi su sa mnom svjetski prvaci u rastu BDP-a.
Hrvatska je za Srbiju - Italija
Vučić se sada poziva i na ekonomske pokazatelje od kada on vodi Srbiju, a kao glavni argument poziva se na procjene Europske komisije da će Srbija biti među državama koje će najmanje pasti u ovoj godini zbog koronakrize (-4 posto), dok EK Hrvatskoj predviđa pad od -9,1 posto. Hrvatski BDP trenutačno iznosi oko 15.000 američkih dolara po glavi stanovnika i još je uvijek daleko od prosjeka Europske unije, koji je oko 22.000 dolara, dok je u isto vrijeme srbijanski BDP po glavi stanovnika nešto ispod 7400 dolara, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda. BDP po stanovniku u Hrvatskoj je trenutačno više nego dvostruko veći od Srbije.
Za usporedbu - Hrvatska je gledajući BDP po stanovniku jača od Srbije onoliko koliko je od Hrvatske jača Italija. I hrvatske plaće veće su u prosjeku gotovo 75 posto od srbijanskih - u Hrvatskoj je prosječna plaća za svibanj iznosila 1008 dolara, a u Srbiji 578 dolara. Hrvatska je ratne 1995. godine imala BDP po stanovniku veći nego Srbija danas - tada je u Hrvatskoj bio 8563 dolara, dok je u Srbiji tada iznosio 3150 dolara po stanovniku. Tada je Hrvatska imala BDP po stanovniku 172 posto veći od Srbije, a danas je ta razlika 102 posto u korist Hrvatske.
- Činjenica je da je Srbija proteklih nekoliko godina imala nešto brži ekonomski rast nego Hrvatska, za što ima više razloga. Jedan od njih je i činjenica da je srbijanska ekonomija imala znatno nižu polaznu točku što je uzrokovano i činjenicom da je njihov ekonomski rast počeo 2000. godine, odnosno nakon pada režima Slobodana Miloševića. Rast srbijanske ekonomije posljednjih godina temelji se na investicijama koje je vlada Srbije poticala iz državnoga proračuna. Treba znati kako je svaka investicija sufinancirana i do 50 posto sredstvima iz proračuna kao i da je svako novootvoreno radno mjesto također tako subvencionirano - objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.
Ta strategija, uz jeftinu radnu snagu, privukla je u Srbiju posljednjih godina brojne investitore ne samo iz Europe nego i iz Kine, Koreje, Rusije kao i arapskih zemalja. Nekima je pri tome bio samo cilj približiti se tržištu EU. Novotny kaže i da se srbijanski rast temelji na domaćoj potrošnji s obzirom na to da Srbija nije dio EU niti će uskoro biti te da Hrvatska iz više razloga ima veće mogućnosti za veći ekonomski rast nego Srbija. Prema izračunima, sa stopom rasta od četiri posto godišnje Srbija bi mogla dostići Hrvatsku za 25 godina, ali samo pod uvjetom da hrvatska ekonomija stoji, odnosno da je svake godine na nula posto "rasta" BDP-a.
Novotny ističe da je takav scenarij nemoguć iz osnovnog razloga što je Hrvatska punopravna članica EU i samim tim na raspolaganju ima brojne „sigurnosne kišobrane", što se vidi i sada ublažavanjem posljedica krize koju je izazvao novi koronavirus. Kaže i da Srbija u povijesti nikada nije bila ekonomski jača od Hrvatske, kao što je Hrvatska uvijek bila ekonomski slabija od Slovenije. Objašnjava to i podacima od prije stotinjak godina kada je Srbija kao država bila ekonomski slabija i od Dalmacije, koja je u to vrijeme bila najslabiji dio tadašnje Kraljevine, dok je i tada Slovenija bila nekoliko puta ekonomski jača.
- Osnovna prednost srbijanske ekonomije je veličina domaćeg tržišta koje je u odnosu na Hrvatsku ipak gotovo dvostruko veće. U Hrvatskoj se taj problem rješava turizmom. Srbija ima energetski dosta potencijala i, za razliku od nas, ne uvozi energiju. Ima i poljoprivredu razvijeniju od Hrvatske i jeftinu hranu. Bitan čimbenik je jeftinija radna snaga - komentirao je Novotny. Kao osnovne nedostatke istaknuo je zastarjeli i stari model razvoja, loše obrazovanje, slabije ljudske potencijale i slabiju tehnološku razvijenost.
Slično razmišlja i jedan od najuglednijih hrvatskih ekonomista Željko Lovrinčević, ističući da u sljedećih 50-ak godina, ako ne dođe do nekih velikih nepredviđenih događanja, ne postoji mogućnost da Srbija ekonomski prestigne Hrvatsku.
- Razlike su ipak prevelike i one se ne mogu tako lako nadoknaditi. Srbija je ekonomski jako daleko od Hrvatske i ta će se razlika sigurno povećavati i sljedećih godina. Zbog toga što Srbija nije dio EU i zbog posebnosti gospodarstva, činjenice da nije ovisna o turizmu, ona će ove godine osjetiti manje posljedice epidemije, ali Hrvatska će se zbog svega toga opet puno brže oporaviti - smatra Lovrinčević, dodajući da su Vučićeve riječi obične političke priče u vrijeme izbora koje su nerealne.
Kaže i da Srbija nikada ekonomski nije bila jača od Hrvatske i da te razlike najčešće ostaju. Usporedio je to s odnosom Hrvatske i Slovenije kao i odnosom Hrvatske i Austrije, gdje su te ekonomske razlike, unatoč golemom protoku vremena i svemu ostalome, i dalje ostale manje-više iste. Prema njegovim riječima, uz poljoprivredu, energetiku i veći broj stanovnika prednost Srbije je i mogućnost balansiranja između EU i istoka. Dodaje i da u Srbiji postoje pozitivni gospodarski primjeri u IT i farmaceutskoj industriji, ali i da to nije pravilo, nego iznimka.
Jeftinije se i zadužujemo
Kao veliki nedostatak Srbije istaknuo je nedostatak turističkih prihoda koji dovode i do transportnih i drugih prihoda, koji se u Hrvatskoj mjere u milijardama eura. Tu je i nemogućnost pristupa tržištu od 500 milijuna ljudi koliko ima EU. Isto tako Srbija se zadužuje po nepovoljnijim uvjetima nego Hrvatska.
- Kada se sve to uzme u obzir, kao i činjenica da će Hrvatska uskoro postati i dio Schengena i monetarne unije, gospodarske razlike sljedećih će desetljeća rasti u korist Hrvatske. Hrvatska zbog ove krize sada leti s jednim motorom, ali već iduće godine radit će oba motora toga aviona, i to maksimalnom snagom - slikovit je Lovrinčević.
S tvrdnjama predsjednika Aleksandra Vučića ne slaže se ni umirovljeni profesor na Fakultetu za ekonomiju, financije i administraciju (FEFA) u Beogradu Mihailo Crnobrnja, napominjući da je Srbija posljednjih godina imala veći gospodarski rast od Hrvatske i da će vjerojatno sada imati manji pad zbog pandemije koronavirusa, ali da to ne znači da će i Srbija uskoro ekonomski prestići Hrvatsku. Mišljenja je da je ta izjava dana u svrhu izbora i ohrabrivanja građana.
- To je ipak nerealno jer Hrvatska nije ispred Srbije malo, nego je ta razlika ipak jako velika. Hrvatska je ispred Srbije ipak desetljećima naprijed i pri tome mnoge stvari idu u korist Hrvatske. Tu je prije svega punopravno članstvo Hrvatske u EU, razne pogodnosti koje to članstvo donosi, turizam, lakše i povoljnije zaduživanje... Ekonomski zastoj tijekom epidemije koronavirusa pokazao je koliko je Srbija gospodarski ovisna tako da je proizvodnja Fiata 500 u Kragujevcu pala i do pet puta - zaključio je profesor Mihailo Crnobrnja.
Koga zanima PiUsti i njegova mrmljanja.