Neću sklapati tajne dogovore ili sporazume vezano ni za kakve pravne probleme. Strogo podržavam potpuno razdvajanje međudržavnih odnosa i međunarodnog prava.
Tako je glasio komentar mađarskog premijera Viktora Orbána na pitanje o odnosima Ine i MOL-a te poglavito o problemu sa šefom MOL-a Zsoltom Hernadijem kojega Hrvatska želi, a Mađarska odbija izručiti, očito aludirajući na špekulacije da bi se dvojica premijera mogla “dogovoriti” o rješenju tog pitanja koji opterećuje odnose dviju država. Taj je problem Orban nazvao “trnom pod noktom”, neugodom koja je mala, ali može “izazvati upalu” organizma i “koji treba izvući”.
U zanimljivoj koincidenciji, dok je trajao prvi posjet Zagrebu mađarskog premijera od 2011., preciznije dok je s premijerom Andrejem Plenkovićem nasamo razgovarao više od sat vremena, Županijski sud u Zagrebu donio je odluku o istražnom zatvoru Hernadiju.
Viktor Orbán je došao u Hrvatsku uoči početka summita Srednjoeuropske inicijative, na kojoj se okupljaju predstavnici 18 država, no summit će – osim jučerašnje svečane večere za sve uzvanike u zagrebačkom hotelu Esplanade ispred kojeg su ga dočekali prosvjednici iz civilnih udruga te šetnje Adventom – propustiti. Zahvalio je na pozivu Plenkoviću, kazavši kako je “već bilo i vrijeme”. Dolazak Orbána rezultat je jednoipolgodišnjeg rada na saniranju odnosa, prije svega preko odnosa dvojice premijera.
– Nije normalno da su dvije države koje su saveznice i susjedne države tako odvojene. Došao sam u cilju promjene te neprirodne situacije i da vratimo naše odnose na normalan kolosijek. Uvijek sam bio Tuđmanov prijatelj, iako nisam siguran je li to danas moderno reći – rekao je Orbán te dodao kako su Mađari emotivan narod, te da ne poznaje nijedan gospodarski problem koji bi bio važniji od 800 godina zajedničke povijesti.
Galerija - Plenković nakon večere poveo europske čelnike u šetnju Adventom
Pred novinarima je bio suzdržan, a svaku optimističnu tvrdnju “ohladio” je pomalo rezignirano, apostrofirajući probleme ili propuštene prilike. Nisu se čule oštre kritike koje je upućivao prijašnjih tjedana iz Mađarske, no za opisivanje određenih situacija koristio je iste sintagme kao i u Mađarskoj, poput onoga o “trnu ispod nokta”.
Iako je isticao dobre odnose i trgovinsku suradnju dviju zemalja, mađarski premijer je ipak rekao kako “imaju određenu gorčinu u ustima”.
– Obzor naših odnosa nije potpuno bez oblaka. Vjerojatno je poznat osjećaj kada zdrav organizam reagira na trn pod noktom i dolazi do zapaljenja tog nokta. Nije velika stvar, ali utječe na raspoloženje čovjeka. Moramo izvući taj trn ispod nokta – rekao je Orbán.
Na pitanje je li tjeralica za Hernadijem taj trn pod noktom, Orbán je odgovorio da to smatraju pravnim pitanjem, a politika se ne upleće u pravna pitanja. Slično je ponovio Plenković kazavši kako “ova Vlada jako dobro zna što je podjela vlasti, koje su zadaće pravosudnih tijela i izvršnih vlasti. Ne namjeravamo se miješati u pravosudna pitanja”.
Komentirajući odnose između Ine i MOL-a, Plenković je rekao da je na strani Hrvatske angažirana država, a na strani MOL-a kompanija.
– To je ključna razlika. Naša stajališta su nepromijenjena, ključno je postići dogovor o cijeni, za to predstoje razgovori, a naš je cilj da, dok se do dogovora ne dođe, međusobni odnosi između dioničara budu bolji, kvalitetniji i omogućuju bolje poslovanje i korist Hrvatskoj i INA-MOL-u. Tako da su pozicije iste – rekao je Plenković. Potvrdio je da, u razgovorima s konzultantima, postoje “određene teškoće u interpretaciji jednoga dijela obveza i Ministarstvo energetike i Ministarstvo financija nastoje razriješiti taj problem, ali ništa se ne mijenja u načelnoj odluci Vlade”.
– Ono što će na kraju biti najbitnije je cijena – kazao je hrvatski premijer.
Orbán se nadovezao da je za Mađarsku odnos Ine i MOL-a interkompanijsko pitanje i da je država uključena jer ima paket dionica od 25 posto.
– Moraju se donijeti odluke na razini kompanija, ako me tko pita, ja ću reći ono što ne treba – ne moramo nasilu. Ako Hrvati i Mađari ne mogu surađivati vezano uz jednu kompaniju, ne trebaju to činiti. Treba ići svatko svojim putem. To znači da bi Hrvatska trebala otkupiti Inu – rekao je Orbán.
Ulazak Mađarske u LNG za Orbána je prvenstveno pitanje cijene. Treba podsjetiti da je Mađarska nekad bila vrlo zainteresirana za LNG na Krku te je u tom pogledu još 2014. lobirala kod SAD-a da dopusti veći izvoz ukapljenog plina.
– Plin ima sve manju ulogu u mađarskom energetskom sustavu, gradimo nuklearku, solarne elektrane. To su investicije koje će se uspostaviti nakon duljeg vremena, u međuvremenu plin ima važnu ulogu. Plin najjeftinije nabavljamo od Rusa, drugi najjeftiniji je iz Rumunjske i ondje se radi interkonekcija s mađarskim sustavom. Treća najjeftinija opcija je iz Slovačke, a Hrvatska je četvrta. Sve se vrti oko cijene. Ako možemo naći poslovni model povoljan za Mađarsku, možemo surađivati – rekao je.
Iako su novinare najviše zanimale Ina i MOL-a te Hernadi, Orbán i Plenković razgovarali su i o drugim temama, o manjinama, prometnoj suradnji, ulaganju u željezničku infrastrukturu te ulasku Hrvatske u Schengen i otvaranju više graničnih prijelaza. Plenković je na kraju rekao da se vesele novim nogometnim izazovima jer znaju da je Orbán veliki poklonik nogometa.
– Vrlo rado sudjelujemo i u onim disciplinama u kojima imamo deficit. Tako da se vidimo – kazao je mađarski premijer.
Uz Orbána, kojega je poslijepodne primila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te predsjednik Sabora Gordan Jandroković, Plenković se jučer sastao i s rumunjskom premijerkom Vioricom Dăncilom, s potpredsjednicom ukrajinske vlade Ivannom Klympush-Tsintsadze, predsjednikom makedonske vlade Zoranom Zaevom, te s predsjednikom EBRD-a Sumom Chakrabartijem. Uz njih, na summitu SEI-ja su i predsjednici vlada Albanije, Bugarske i Slovačke te EU povjerenik za proširenje Johannes Hahn. BiH predstavlja zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić, a Srbiju državni tajnik u MVP-u Nebojša Stevanović.
>> Pogledajte kako je Ivan Pernar Plenkovića nazvao 'kraljem štakora'
Prevrtljivi netjaci su INU prodali. Novce su rastepli. Sada bi ju natrag. Cine sramotu i veliku stetu za ulazak Hrvatske u poslovni svijet. Onda se jos cudimo, da nam ne prihajaju znacajnijnije strane investicije.