Rogozničkim jezerom, u narodu poznatim kao Zmajevo oko, ovih se dana širi miris pokvarenih jaja, a njegovu transparentnu modrozelenu boju zamijenila je neprozirna zelenkastosiva. Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) koji se bave proučavanjem i očuvanjem Rogozničkog jezera, kažu da je riječ je o pojavi anoksije u cijelom vodenom stupcu jezera i širenju toksičnog sumporovodika, kojemu pogoduju ekstremni vremenski uvjeti, poput naglog pada temperature atmosfere.
Prirodni fenomen
– U jezeru je tijekom miješanja vodenih slojeva došlo do hlapljenja i oksidacije sulfida te stvaranje polisulfida i elementarnog sumpora koji se koji se uslijed visoke koncentracije i slabe topljivosti taloži u vodenom stupcu. Miješanje i oksidacija sulfida potrošila je sav kisik u jezeru te je jezero od nedjelje potpuno bez kisika. Takvo stanje izazvalo je pomor biljnog i životinjskog svijeta – kazala je dr. sc. Irena Ciglenečki-Jušić, voditeljica Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava IRB-a te projekta Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ) “Rogozničko morsko jezero kao model odziva ekosustava na promjene u okolišu (MARRES)” u sklopu kojeg se trenutno provode istraživanja jezera.
Podsjeća kako je ovo modro jezero prirodni fenomen i jedinstven morski sustav na Jadranu i Mediteranu. Nedavno je zbog svojih fizičko-kemijskih i bioloških karakteristika uvršteno na mapu od stotinjak stalno stratificiranih, anoksičnih (bez kisika) i euksiničnih (slobodni toksični sulfid u vodenom stupcu) jezera na svijetu. No od nedjelje se naglo izmiješalo, zamutilo i promijenilo boju. Ovakvo stanje pojave anoksije u cijelom vodenom stupcu zabilježeno je do sada tri puta, u rujnu 1997., listopadu 2011., te 2016.
– Pojava anoksije prirodni proces koji se javlja u nepravilnim vremenskim intervalima ovisno o vremenskim prilikama. Pogoduju mu ekstremni vremenski uvjeti, poput naglog pada temperature atmosfere koja naglo ohladi slani površinski sloj vode. Taj sloj vode tone i miješa se s vodom bogatom sulfidom. Unazad zadnjih desetak godina ovakve nagle promjene su sve učestalije – navode znanstvenici te dodaju kako je oporavak jezera dugotrajan, pogotovo što se tiče biologije, dok se kemijski procesi više manje vrate na staro u roku od nekih mjesec dana.
Godine za oporavak
– Za biološki oporavak potrebno je nekoliko godina, no tada dolazi do ponovnog miješanja i životni ciklus kreće ispočetka. Međutim, uvijek od nove početne točke, što je interesantno za daljnja specifična istraživanja – objašnjava dr. Ciglenečki-Jušić. Jezero se smatra prirodnim laboratorijem za praćenje promjena u okolišu, a u novije vrijeme pokazalo se idealnim i za praćenje transporta i donosa pustinjske prašine iz Sahare na područje srednjeg Jadrana.
