Kada se prije godinu dana češljalo brojke iz godišnjih financijskih izvješća za 2021., Hrvatsku je baš potresala velika afera Škugor u Ini, slučaj s kojim se propitkivalo kolike će se u istrazi utvrditi razmjere štete zaključivanja spornih ugovora o prodaji plina i kakve će efekte ostaviti na rezultate za 2022. Postavljalo se pitanje i odražavaju li podaci za 2021. pravu sliku. Trebalo je ustanoviti je li otkriveni model prodaje prakticiran i ranije. Tvrtka je naručila izvanrednu reviziju koju je obavio KPMG, no, kada se podvuče crta, jedino konkretno i vidljivo bila je smjena čelnih ljudi kompanije. I, naravno, Inu je nakon izbijanja afere zakačila još i Vladina odluka da sve količine prirodnog plina proizvedene u Hrvatskoj mora prodati HEP-u po ograničenoj cijeni od 41 euro po megavatsatu. Štetnost ugovora, koje se u trenutku izbijanja afere procjenjivalo na više od milijardu kuna, tek će se dokazivati, s tim da USKOK-ove optužnice još nisu podignute protiv glavnih aktera jer se provode vještačenja i analize. Svemu unatoč, s izvanrednim uvjetima koji su vladali na tržištu, Ini je uspjelo zadržati čvrstu poziciju na tronu poslovne Hrvatske, te se s ostvarenim prihodima još i udaljiti od PPD-a, koji joj se 2021. tijesno približio na listi Top 505.
PPD Pavla Vujnovca po prihodima je godinama napredovao prema vrhu, a u 2021. je preskočio trgovački lanac Konzum. Tu je poziciju PPD zadržao i u 2022., no nije poljuljao Inin liderski status i trenutačno joj, gledaju li se lanjski prihodi, ‘ne puše’ za vratom.
Tko su istinski dobitnici
Klasični proizvođači, industrijalci i dalje su u drugom planu. Najviše je plasirana Pliva, na 13. mjestu, iduća je varaždinska Vindija, na 22. mjestu najvećih kompanija, pa Žito na 26. Manje subvencije, rast troškova, ali i plaća uslijed suše na tržištu rada samo su rijetke bacili u probleme. Od 505 velikih samo ih je 55 zabilježilo pad prihoda. Očekivano i Petrokemiju. Među istinskim dobitnicima godine su Rimac Bugatti, Končarove tvrtke, Đuro Đaković Specijalna vozila i CE-ZA-R koji nikad nije držao tako visoko, 45. mjesto na rang-listi
Gledaju li se osnovni pokazatelji, prošla je poslovna godina za kompanijsku elitu i uza sve neizvjesnosti kroz koje se prolazilo, bila uvjerljivo najbolja, s obzirom na okolnosti i iznad očekivanja. Velik dio njih platio je to porezom na tzv. ekstraprofit, kojim je one koji su malo više poletjeli u plus u zadnji čas zaskočila Vladina odluka, a kojom je u proračun prikupljeno 235 milijuna eura. Iz podataka Dun & Bradstreetove rang ljestvice Top 505 nije vidljivo tko je sve i koliko ovog izvanrednog nameta uplatio u državni proračun, no sigurno je da su ti obveznici među tvrtkama na listi, budući da se utvrđivanje rasta dobiti u odnosu na četverogodišnji prosjek primjenjivalo samo nad tvrtkama koje su ostvarile više od 300 milijuna kuna prihoda, kakvih je u Top 505 u 2022. bilo ukupno 422.
Ukupno gledajući, i u godini ruske agresije na Ukrajinu i eksplozije energetske krize i inflacije 505 najvećih poduzetnika uspjelo je preskočiti dosadašnje najbolje godine i ostvariti impozantan rast.
Foto: Srećko Niketić / Pixsell
Kao i u 2021., rekordan porast prihoda vodio je energetski sektor, a prvenstveno plinski biznis čije je tržište u prošloj godini karakterizirao dosad neviđen rast cijena. Poleta su uz Inu i PPD dobili i mladi igrači na sceni, dvije tvrtke mađarskih vlasnika, MET Croatia i MVM CEEnergy Croatia, koje su se s višegodišnjim ugovorima o zakupu kapaciteta s LNG Hrvatska u pravom trenutku uključile u biznis i zabljesnule na poslovnoj sceni. MET je na prošloj rang-listi bio na 25. mjestu, dok se, zbog pravila Dun & Bradstreeta (da su prihodi u prethodnoj godini bili veći od 7,3 milijuna kuna), MVM CEEnergy nije našao među Top 505, budući da je u 2021. imao simbolične prihode. No, dvojac je u 2022. prihodima iza sebe ostavio Konzum, HEP, te ostale najveće trgovačke lance.
Energetičari, trgovci i HT
Gleda li se podatke iz nekonsolidiranih izvješća u kunama, broj “teškaša”, onih s više od 10 milijardi kuna prihoda, bilo je nikad više, čak šest, a i ‘milijardera’ nije nikad bilo toliko, ukupno 112. Gleda li se, pak, u novoj službenoj valuti eurima, u Hrvatskoj imamo tek osam tvrtki milijardera. Uz Inu, PPD, MET i MVM CEEnergy, to su još Konzum, HEP – Proizvodnja, Petrol, Lidl, HT i Spar.
U odnosu na posljednju rang-listu, izostaje Crodux derivati dva, koja je u 2021. držala 6. poziciju, a koju je lani preuzeo Petrol i službeno je pripojio. Petrolu je to najveća akvizicija i na temelju nje računa u naredne dvije godine postati vodeći dobavljač goriva i održivih energetskih rješenja u RH.
Iz energetskog sektora, od proizvodnje, trgovine i distribucije, među najvećih 505 došla je gotovo desetina tvrtki, a uz spomenute MET i MVM, na listi novih je i OMS Upravljanje iz afere Škugor, koji se na prethodnoj listi nije našao iz istih razloga, zbog kriterija za ulazak na listu. OMS-u je ovo ujedno i zadnje pojavljivanje na listi. Tvrtka više nema aktivnosti, dio novca s računa je smješten na poseban račun i čeka do okončanja procesa, a Fina je po službenoj dužnosti, zbog blokade računa, pokrenula stečaj.
Osim OMS-a zapadaju za oko i nova imena u klubu najvećih, poput Air BP Croatia, tvrtke naftnog giganta BP-a, koja s kerozinom i gazolinom nije novopridošla na hrvatsko tržište. Posluje tu već nekih osam godina, no lani je odskočila s dosad najboljim rezultatima. Iako je pozornost privuklo i brzo probijanje i dobro poslovanje novog igrača, tvrtke Delta-Oil International koju je nakon prodaje Crodux derivata dva osnovao general Ivan Čermak, ona, iz istih razloga kao i prethodne tvrtke prije godinu dana nije uvrštena na listu Top 505, ali je na dobrom putu za 2023. Ove bi godine, s obzirom na rezultate, bila među prvih 70. Pregledaju li se prihodi kompanija s energetske scene, samo su dvije u uvjetima ekspanzije cijena i poslova imale slabiji prihod – Crosco i C.E.M.P. iz Donjeg Stupnika.
235 milijuna eura
prikupljeno je porezom na tzv. ekstraprofit, no nije vidljivo tko je sve i koliko tu uplatio u državni proračun
Mimo energetskog sektora, sam vrh gospodarske kreme čini trgovina, među deset vodećih tvrtki tri su trgovca – Konzum, Lidl i Spar. Između te dvije grane, energetske i trgovačke, smjestio se u samom vrhu tek HT, a klasični proizvođači, industrijalci su u drugom planu. Najviše je plasirana vodeća farmaceutska kuća Pliva, na 13. mjestu, a idući proizvođač je varaždinska prehrambena industrija Vindija, pozicionirana na 22. mjestu najvećih kompanija, te Žito Marka Pipunića na 26. mjestu.
Unatoč smanjenju subvencija iz pandemijskih uvjeta, te zbog rasta troškova po svim osnovama, od energije do sirovina, a i rasta plaća uslijed suše na tržištu rada, velike kompanije sa značajnijim padom u 2021. uglavnom su bile rijetkost. Od 505 velikih manje prihode lani je zabilježilo njih 55.
Standardno je u uvjetima nestabilnosti hrana područje s najmanje negativnih efekata u prihodima proizvođača. U poljoprivredi i prehrambenoj proizvodnji tako gotovo nema velikih poduzeća kojima su pali prihodi, tek ih bilježe PIK Vinkovci plus, te osječki Novi agrar i Mesna industrija Ravlić.
Problemi za automobilsku
Iako naslonjena na poljoprivredu, kutinska Petrokemija našla se među onima sa slabijim prihodima. Očekivano, jer je i na razini EU većina tvrtki iz te branše stala s proizvodnjom zbog ekstremnih cijena plina, koji predstavlja sirovinu u proizvodnji mineralnih gnojiva. Petrokemija je praktički cijelu godinu imala ugašena postrojenja. Poklopili su se i pregovori oko prodaje većinskog vlasničkog udjela, a prihode koje je u tim uvjetima ostvarila uglavnom su rezultat prodaje zaliha, te robe iz uvoza. U međuvremenu je Petrokemija promijenila vlasnika i pokrenula proizvodnju. Taj moment dobro je iskoristila vukovarska tvornica i pakirnica gnojiva Adriatica Dunav, u vlasništvu Talijana, koja je s 50-ak zaposlenika dosegla rekordan rezultat te uskočila među Top 505.
Foto: Igor Kralj / Pixsell
Nastavak promjene u Top 505 je lagano nestajanje velikih brodogradilišta, koji su se nekada gurali u ukupnih top 10. Lani su još na listi stajali Brodosplit i Uljanik Brodogradilište u stečaju, a ove godine od veterana ostao je samo 3. maj, dok se čvrsto drži, s nastavkom dobrih trendova, remontni škver Viktor Lenac. Novost je pojava mladog brodograditelja MKM Yachts iz Rijeke, tvrtke koju je osnovala australska grupacija Scenic, s ciljem gradnje serije polarnih kruzera, nakon što je prvi brod izgradila u Puli u vrijeme baš kada je brodogradilište tonulo u propast. Početkom 2023. završen je prvi MKM-ov kruzer Scenic Eclipse II, a još se čeka na vijesti o nastavku gradnje serije. U brodograđevnom sektoru događaju se pozitivne promjene, pojavljuju se novi brodograditelji s novim nišama, no rezultati ih još nisu digli među perjanice.
U niši automobilske proizvodnje i Mate Rimac se konačno uzdigao u gornji dio ljestvice slavnih. Njegov Bugatti Rimac 75. je po visini prihoda, no tvrtke oslonjene na ovu industriju uglavnom se još suočavaju s posljedicama krize kroz koju posljednjih godina prolazi ta proizvodnja. U minusu je tako po prvi put bio solinski AD Plastik, s tim da je na razini cijele grupacije ostvaren rast. U prvom polugodištu bilježi se oporavak, kompanija izvještava i o novim ugovorima, te usmjerenost na pripremu projekata za serijsku proizvodnju, koja bi trebala startati krajem 2023.
I proizvođači kožnih komponenti za autoindustriju bilježe pad, s tim da je za razliku od Wollsdorf Componentsa, Boxmark Leather već i u 2021. prošao sa značajnim padom prihoda, te je zbog stanja na tržištu uprava odlučila zatvoriti još jedan pogon. Nakon manjeg kraj Slavonskog Broda u kojemu je obustavljena proizvodnja 2021., početkom godine objavljeno je da će isto uslijediti i u Zlatar Bistrici, te će se fokusirati na proizvodnju u pogonima u Trnovcu, sve zbog otežanog poslovanja u uvjetima volatilnog tržišta i visokih fiksnih troškova. Pozitivan signal dolazi iz metalurške proizvodnje u Pisarovini, gdje snažan skok prihoda bilježi KM Kovnica, koja je dio njemačke grupacije König Metall, a specijalizirana je za izradu limenih dijelova u automobilskoj industriji.
I Glina ima predstavnika
U proizvodnji električnih strojeva i alata izdvajaju se tek samoborska Klimaoprema s nešto slabijim rezultatom nego u 2021., te tvrtka EGO Elektro-komponente. Končarove tvrtke redom su se digle na ljestvici, najviše Končar – Distributivni i specijalni transformatori, ali i Končar – Električna vozila, kojemu su unatrag dvije godine prihodi porasli za 3,5 puta.
Očekivano je velik pomak zabilježio i Đuro Đaković Specijalna vozila, nakon što je grupaciju kojoj pripada ovaj industrijalac konačno uspjela završiti vrlo složen postupak restrukturiranja i dobiti većinskog vlasnika, tvrtku DD Acquisition poslovnih ljudi iz Slovačke i Češke Renea Matere i Jaroslava Strnada. Novi vlasnici ne samo da su Đuru Đaković financijski osnažili, nego su i donijeli nove poslove, a lanjski rezultat tek je početak u dizanju slavonskobrodskog industrijalca.
Iz tekstilne industrije tri najbolje rangirane su u istom vlasništvu, talijanske grupacije Calzedonia, tvrtke Ytres iz Donjeg Knegineca, Tubla iz Čakovca i Intinova iz Petrijaneca. Sve tri ostvarile su značajan rast prihoda, između 32 i 54%. Iz ove su proizvodnje u društvu najvećih još AquafilCRO iz Oroslavlja, te Benetton Tekstil.
Iz redova drvne industrije, onih koji su u proizvodnji finalnih proizvoda veće vrijednosti, dakle namještaja, zapravo nema predstavnika. Na listi je samo Prima Renata Radića, no tvrtka Prima Commerce, koja se bavi trgovinom, a ne i Prima namještaj, koja obavlja proizvodni dio poslova.
Nekoliko je tvrtki iz biznisa u drvoprerađivačkoj industriji među 505-oricom lidera, prije svega bjelovarski Kronospan, nekadašnje Iverice koja je uz slovenskog vlasnika postala jak proizvođač panela na bazi drva. Na listi se u 2022. podigao dobrim rezultatima i đurđevački parketar kojeg je 2017. u problemima preuzela i više nego vratila u život švicarska grupacija Bauwerk. Pregled u poslovanju s drvetom ne može, naravno, proći bez najvećeg igrača na hrvatskoj sceni, Darka Pervana, koji godinama širi poslovno carstvo, a lani je preuzeo i požeški Spin Valis. Najviše prihoda nosi Spačva iz Vinkovaca, koju je preuzeo 2021. i sada posluje pod imenom Bjelin Spačva, neznatno bolje od ‘starog’ Bjelina iz Ogulina. Drugi glavni igrač u ovom sektoru su tvrtke grupacije Šerif, koju je izgradila obitelj Baraković i jedan je od najvećih poslodavaca u Sisačko-moslavačkoj županiji. Šerif Export-import i Drvni centar u Glini imali su značajan rast, kao i sve ostale tvrtke u ovoj grani, a tvrtka iz Gline dodatno može računati na nastavak tog trenda nakon što je angažirana i na gradnji montažnih kuća u poslijepotresnoj obnovi. Tu nišu je ova grupacija najavila razvijati i plasirati snažnije i na inozemno tržište.
Kladionice i otpad dobar biznis
Već neko vrijeme je i u Hrvatskoj otpad sve zahvalniji biznis, iako se u društvu najvećih 505 poduzeća broj onih koji su specijalizirani za gospodarenje otpadom i reciklažu nije porastao u odnosu na ranije godine. Ukupno ih je četiri, ali su im prihodi zabilježili snažan rast. Najveći igrač je zagrebački CE-ZA-R Petra Pripuza, koji je u par godina udvostručio prihode i pozicioniran je na dosad najviše 45. mjesto. Tvrtka je i regionalni lider u prikupljanju i obradi metala, a ‘kod kuće’ je u žiži i zbog USKOK-a i sudskih procesa koji su neslavno prošli. Uprava je u godišnjem izvješću za 2022. otkrila i da je od 2021. tvrtka bila pod nadzorom poreznika koji su pročešljali poslovanje od 2019., te je u svibnju 2023. izdan zapisnik u kojem je potvrđeno da nisu utvrđene nikakve nepravilnosti. A otkrila je i da je u 2022. CE-ZA-R uložio 9,3 milijuna kuna u – dionice Luke Rijeka. Još je jedna Pripuzova tvrtka u ovom biznisu među glavnima, Metis iz Kukuljanova, koja je lani povećala prihode, kao i osječka Drava International, te su se približile drugoj najvećoj u ovoj djelatnosti DS Smith Unijapapiru.
Uz trgovinu koja konstantno bilježi rast prihoda, lanjski rezultati vratili su na listu Top 505 tvrtke iz turističkog sektora koje su se u pandemiji povukle, a u odnosu na vrijeme nakon korone i potresa u ukupnom broju najvećih nešto je manje prisutnih velikih građevinara.
U neizvjesnim vremenima igre na sreću i kladionice uvijek dobro prolaze. Broj ih se na listi najvećih podigao na sedam, a prihodi su im zajedno gotovo dosegnuli 600 milijuna eura. Najveći je SuperSport, koji je i među prvih 90 na Top 505, a Hrvatska lutrija još više zaostaje za Hattrick-PSK-om, dok je među Top 505 i tvrtka Top Games. Tvrtka je to koja stoji iza Rizk online casina. Vlasnik Bože Matić registrirao ju je prije tri godine, a već je prije godinu dana prvi put zapela za oko s ubranim prihodima.
Ako se doista u krizi ljudi više okreću kocki, ova godina za industriju klađenja je obećavajuća. A koliko će inflacija, promjene na geopolitičkoj sceni pokrenute ratom u Ukrajini ostalima u gospodarstvu ‘promiješati karte’, za to treba pričekati objavu rezultata za 2023.
