Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 121
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ZAŠTIĆENE OZNAKE

Što je zajedničko istarskom pršutu, novigradskoj dagnji, paškom siru... Gastro-elita u biranom EU društvo

ŠibeniK: Pršut i sir
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
1/5
31.03.2024.
u 15:09

Po broju zaštićenih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u koje, između ostalih, ubrajamo šest ekstra djevičanskih maslinovih ulja, dva kulena, četiri pršuta, tri vrste janjetine, tri meda, dva zelja... tako smo dospjeli na visoko 7. mjestu EU članica

Meso turopoljske svinje zasad je naš posljednji proizvod koji je dobio zaštićenu oznaku EU. Delicija izražene arome i specifične kvalitete mesa koja je rezultat genetike te načina držanja i hranidbe svinja na području kontinentalne Hrvatske, koji obuhvaća 13 županija i grad Zagreb, potkraj lanjske godine dobila je europsku zaštićenu oznaku izvornosti. Tako trenutačno – uz Samoborski bermet koji je u skladu s novim EU zakonodavstvom kao aromatizirani proizvod od vina dospio u skupinu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – imamo 47 proizvoda čiji su nazivi registrirani u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP). U EU je više od 3500 zaštićenih proizvoda, koji su, prema zadnjem istraživanju, vrijedili više od 75 milijardi eura ili 6,8% ukupne prodajne vrijednosti europskog sektora hrane i pića. Po broju zaštićenih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u koje, između ostalih, ubrajamo šest ekstra djevičanskih maslinovih ulja, dva kulena, četiri pršuta, tri vrste janjetine, tri meda, dva zelja... tako smo dospjeli na visoko 7. mjestu EU članica.

Uz naziv “Samoborski bermet”, u EU smo dosad zaštitili i Meso crne slavonske svinje, Novigradsku dagnju, Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvansku mandarinu, Ogulinsko kiselo zelje/Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut/Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak, Zagorskog purana, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Pašku janjetinu, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen/Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Ličku janjetinu, Istru, Pašku sol, Zagorske mlince, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonsku kamenicu, Rudarsku greblicu, Dalmatinsku pečenicu, Dalmatinsku pancetu, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorske štrukle/Zagorske štruklje, Meso istarskog goveda - boškarina/Meso istrskega goveda – boškarina, Samoborsku češnjovku/Samoborsku češnofku, Lumbliju, Goranski medun, Dalmatinsku janjetinu, Slavonsku kobasicu, Varaždinsko bučino ulje, Meso turopoljske svinje i Komiški rogač.

- Uz navedene proizvode još je osam proizvoda za koje je postupak zaštite naziva odnosno registracije oznake u tijeku, što ukazuje kako su proizvođači, posebice oni mali, postali svjesni značaja dodane vrijednosti koju njihovi proizvodi imaju te važnosti standardiziranja kvalitete i prenošenja poruke potrošaču o kupnji tradicionalnog proizvoda provjerene kvalitete. Tu treba dodati i 18 zaštićenih oznaka izvornosti hrvatskih vina i 6 oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića s kojima smo među prvih 10 zemalja EU po broju registriranih oznaka. To su gospodarski vrlo važni proizvodi koji su dio našeg gastronomskog identiteta i glavni adut naše ugostiteljsko-turističke ponude i možemo reći da su svojevrsna gastro-elita te promoviraju raznolike okuse Hrvatske diljem Europe - kažu iz Ministarstva poljoprivrede.

VEZANI ČLANCI:

Među hrvatskim proizvodima s oznakom ZOI su tako, primjerice, Slavonski med, Neretvanska mandarina i Paški sir. Oznake ZOZP, među ostalim nose Krčki pršut, Lički krumpir i Poljički soparnik, a oznake zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića i aromatizirana vina (OZP), nose, primjerice, Zadarski maraschino i Slavonska šljivovica. Bitno je naglasiti da jednom kada je naziv proizvoda zaštićen, koristiti ga mogu samo oni proizvođači koji posjeduju odgovarajuću Potvrdu o sukladnosti s pravilima iz Specifikacije proizvoda koju izdaje ovlašteno delegirano tijelo, a koje provodi postupak potvrđivanja sukladnosti proizvoda sa specifikacijom prije stavljanja na tržište. Npr. naziv Dalmatinski pršut koji će biti istaknut na proizvodu smiju koristiti samo oni proizvođači koji su proizvod proizveli prema službenoj specifikaciji proizvoda Dalmatinski pršut i za taj proizvod imaju valjani certifikat odnosno potvrdu o sukladnosti sa specifikacijom izdanu od strane ovlaštenog delegiranog tijela. Upoznajte neke od njih...

Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko - oznake koje štite

Oznake kvalitete Hrvatske gospodarske komore (HGK) s ciljem zaštitite i promocije domaćih proizvoda i usluga u Hrvatskoj koriste se više od dvadeset godina. Znak Izvorno hrvatsko namijenjen je proizvodima i uslugama visoke kvalitete koji su rezultat razvojno-istraživačkog rada, invencije, inovacije ili dugogodišnje tradicije. Znak Hrvatska kvaliteta nose proizvodi koji se proizvode u Hrvatskoj i usluge koje se pružaju u njoj, a više su razine kvalitete od one utvrđene zakonima i normativima za vrstu i kategoriju proizvoda. Znak služi kao priznanje hrvatskom proizvođaču/pružatelju usluge i proizvodu ili usluzi. Postupak za dobivanje oznaka “Izvorno hrvatsko” i “Hrvatska kvaliteta” definiran je Pravilnikom o znakovima vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda i usluga te njihovo korištenje, upravo zbog dugogodišnje tradicije i povjerenja potrošača u njega, osigurava dobar plasman na tržištu.

VEZANI ČLANCI:

Istraživanje među potrošačima lani je pokazalo kako je 92,9% ispitanika upoznato sa znakovima kvalitete HGK. Više od polovice anketiranih prilikom kupnje daje prednost proizvodima i uslugama sa znakovima kvalitete i to 16,7% uvijek, 56,3% uglavnom dok 17,5% ispitanika ne obraća pozornost na proizvode i usluge sa znakom kvalitete. Kao najvažniji razlog zbog kojih potrošači kupuju hrvatske proizvode označene znakovima kvalitete HGK Hrvatska kvaliteta ili Izvorno hrvatsko navedeno je poticanje razvoja proizvodnje domaćih kvalitetnih proizvoda 65,8%. Drugi razlog pri kupnji označenih proizvoda i usluga govori o povjerenju u proizvode i usluge označene znakovima kvalitete – 43,4% anketiranih, dok ih 20,8% smatra da su proizvodi i usluge sa znakom kvalitetniji od ostalih.

Glavni motivi zašto se potrošači odlučuju za brendiranje znakovima kvalitete su: prepoznatljivost proizvoda i usluga 62% i veća konkurentnost 59%. Zanimljivo je kako se 56,3% ispitanika izjasnilo da je jedan od motiva dodana vrijednost proizvodu ili usluzi. Također, 54,5% ispitanika smatra da znakovi doprinose stjecanju povjerenja kupaca u proizvode i usluge sa znakovima kvalitete. Kao manje važni motivi za odluku o brendiranju znakovima kvalitete se pokazalo povećanje prodaje 35,3%, stručna ocjena i ocjena kvalitete od strane struke 28,1% te poticanje proizvodnje 11,4%. Puno je hrvatskih tvrtki s brojnim proizvodima koji nose oznake Hrvatske kvalitete i Izvorno hrvatskoga - od Dukata, Francka, Bilaje, Brionke, Belja, Madiga, Kudelića, Gavrlovića, Mardešića, PIK-a Vinkovci i PIK Vrbovca, Podravke, PP Orahovice... do Fotofarmacije, Yasenke, HS Produkta, Tehnomonta, Zlatarne Križek, Kamgrada, Spačve, Pan Parketa, Spin Valisa, Bernarde...

GALERIJA Pogledajte kako izgleda tvornica koju američka tvrtka gradi u Osijeku, zapošljavat će 1500 ljudi

ŠibeniK: Pršut i sir
1/14

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije