Očekivano trajanje života hrvatskih građana je ispod prosjeka Europske unije, što upućuje na to da nije problem samo u (ne)zdravom stilu života nego i u standardu građana koji utječe na zdravlje te zdravstvenim preventivnim politikama koje, očito, na vrijeme ne zahvaćaju ljude sa zdravstvenim problemima. Prema posljednjim podacima Eurostata, očekivano trajanje života u EU je u 2022. godini bilo 80,6 godina, i premda se nije vratilo na pretpandemijske razine iz 2019. godine kada je očekivano trajanje života u Uniji bilo 81,3 godine, mi kaskamo za prosjekom EU.
Najlošije stoji Panonska Hrvatska u kojoj je očekivano trajanje života 76,3 godine, zatim Sjeverna Hrvatska sa 77 godina, a najbolje stoje Jadranska Hrvatska s očekivanim trajanjem života od 78,6 godina, te Zagreb sa 79 godina. Drugim riječima, u bogatijim i razvijenim dijelovima zemlje u kojima je građanima i dostupnija zdravstvena zaštita kao primjerice u Zagrebu u prosjeku je dulje i očekivano trajanje života građana, no još uvijek i Zagreb i Jadranska Hrvatska su ispod prosjeka EU.
Stručnjaci poput prof. dr. sc. Tatjane Škarić-Jurić već su upozoravali da se naše očekivano trajanje života posljednjih godina smanjuje, a to znači da su objektivne prilike – kad gledamo ukupnu populaciju Hrvatske – loše za naše zdravlje.
Gledano regionalno, najveće očekivano trajanje života u 2022. imala je španjolska regija Comunidad de Madrid (85,2 godine), a slijede Provincia Autonoma di Trento u Italiji (84,4 godine), Ile de France u Francuskoj (84,1 godina), Stockholm u Švedskoj (84,0 godine) i Comunidad Foral de Navarra u Španjolskoj (83,9 godina). Nasuprot njima, među pet regija EU s najnižim očekivanim životnim vijekom pri rođenju, čak četiri regije su u Bugarskoj u kojima je očekivano trajanje života 2022. iznosilo od 72,3 do najviše 74 1 godinu te jedna regija u Mađarskoj, Észak-Magyarország (74,1 godina).
POVEZANI ČLANCI:
Na razini cijelog EU, odnosno regija EU vidljivo je da je očekivano trajanje života ispod prosjeka EU uz Bugarsku, Mađarsku, Hrvatsku imaju i Rumunjska, Poljska, Slovačka, Litva, Latvija te Estonija. S druge strane očekivano trajanje života iznad prosjeka EU imaju države zapadne, sjeverne te srednje Europe poput Austrije, Slovenije i Češke. Primjerice, očekivano trajanje života u regiji Istočnoj Sloveniji je 80,6 godina, a u Zapadnoj Sloveniji čak 82,2 godine. Kada se gledaju razlike među spolovima, očekivano trajanje života za žene u EU je 83,3 godine, a za muškarce 77,9 godina te je u prosjeku očekivano trajanje života za žene 5,4 godina dulje nego za muškarce.
Inače, Hrvatska je ne samo po očekivanom trajanju života ispod prosjeka EU nego i po životu u dobrom zdravlju. Naši građani u dobrom zdravlju ne dočekaju ni šezdesetu, a zabrinjavajuće je što su prema podacima Državnog zavoda za statistiku, muškarci u Hrvatskoj u 2022. u prosjeku umirali sa svega 74,1 godinom. Dok se ne ujednači život u dobrom zdravlju hrvatskih građana, te očekivano trajanje života s prosjekom EU bespredmetno je uspoređivati naše građane s građanima zapadne i sjeverne Europe i po dobi odlaska u mirovinu i po radnom stažu uzimajući u obzir osobito činjenicu da muškarci u prosjeku u Hrvatskoj kratko žive nakon odlaska u mirovinu. A i žene koje žive dulje od muškaraca nemaju jednaku kvalitetu života u starosti kao žene u razvijenim dijelovima EU. Muškarci, kao i žene kod nas najviše umiru od bolesti cirkulacijskog sustava i tumora.
GALERIJA Medicinska posada helikoptera održala pokaznu vježbu
Pušenje, alkohol, nekvalitetna prehrana , slaba fizička aktivnost - to je nažalost hrvatska stvarnost. Tu vani naši puše kao i Rumunji. Kao da je netko natjecanje između nas. Čim prođe pokraj tebe i osjetiš da bazdi na duhan (jer see niti pere niti mijenja odjeću), znaš da je s Balkana, samo je pitanje koja država. Inače. "Žalosno" je vidjeti da je čak i Zagreb ispred Dalmacije s očekivanim trajanjem života, što govori da i Dalmatinci krkaju više svinjetinu, nego mediteransku prehranu.