Prije četvrt stoljeća većina Slovenaca svoju državu u budućnosti vidjela je kao malu Švicarsku. Danas, s ogradama od bodljikave žice i gospodarstvom koje već godinama balansira na rubu recesije, Slovenija je sličnija maloj Mađarskoj, zemlji koja je u zavadi sa svojim susjedima. I većina Slovenaca toga je svjesna.
Povijesno dostignuće
Naime, ovih dana navršava se 25 godina od povijesnog referenduma kada je, 26. prosinca 1990., velika većina Slovenaca, njih 88,5 posto, svojim glasovima potvrdila kako žele "živjeti u suverenoj državi slovenskog naroda" čime je otvoren put za odcjepljenje od Jugoslavije.
Stanjem u samostalnoj državi zadovoljno je 23 posto Slovenaca, dok je nezadovoljno 45 posto građana, pokazalo je ispitivanje što ga je uz obljetnicu u srijedu objavilo ljubljansko Delo.
Prema anketama koje su provedene posljednjih dana, samo njih 31 posto zadovoljno je napretkom koji je Slovenija postigla, ulaskom države i Europsku uniju, NATO i schengensku zonu. Nezadovoljnih je nešto više, oko 33 posto, dok se ostali ne žele izjasniti ili ne mogu odlučiti je li im bilo bolje prije ulaska u eurosavez i vojni pakt.
S druge strane, samim stanjem demokracije u državi zadovoljno je njih samo 12 posto, dok više od polovice ispitanika drži kako funkcioniranje demokratskih ustanova nije na razini kakva je očekivana u vrijeme stvaranja samostalne države prije četvrt stoljeća.
Ovom osjećaju, gotovo je sigurno, kumovao je i niz afera koje je Slovenija proživjela od devedesetih godina do danas. I njihovi političari završavali su u zatvorima pod optužbama za korupciju, i kod njih su bilježene afere s prisluškivanjem, i kod njih je bilo privatizacijskih i svih ostalih skandala. Baš kao i u Hrvatskoj.
– Referendum o samostalnosti i osamostaljenje od Jugoslavije možda su najveća dostignuća koja je Slovenija ostvarila u povijesti, ali političari nisu iskoristili sve šanse koje samostalnost i suverenost donose. Slovenija će imati još puno prilika, ali politički prostor mora se pročistiti jer na njemu ima puno toga što nema veze s demokracijom – ustvrdio je za ljubljansko Delo prvi predsjednik samostalne Slovenije Milan Kučan, čovjek zbog čije mudre politike Slovenija nije osjetila rat u punoj žestini, već je razdruživanje prošlo s relativno malim brojem žrtava.
Nisu ostvarili status
U vrijeme odcjepljenja od Jugoslavije slovenski su mediji bili puni tvrdnji kako će Slovenija u kratko vrijeme gospodarski i demokratski izuzetno odskočiti od ostalih zemalja jugoistočne Europe jer su Slovenci "marljivi, skromni i štedljivi ljudi".
Krivo, Slovenija je po gospodarskom standardu najrazvijenija od svih zemalja nastalih raspadom Jugoslavije, no nipošto nema status gospodarske sile i zemlje u punom zamahu kakav imaju Češka, Estonija ili Poljska.
Loša privatizacija dovela je do stvaranja tajkunske elite, a dobar dio slovenske javnosti danas drži kako njihovim društvom vlada nepravda, dok se slovenski političari mahom bore za očuvanje svojih osobnih privilegija, a ne za dobrobit svog stanovništva.
– Nitko ne kaže da nam je danas lošije nego u Jugoslaviji ili da nismo trebali otići iz te države. Ali malo tko je zadovoljan stanjem do kojega smo sada došli. Trebalo je biti puno bolje nego što jest.
Slovenija kakva je danas još uvijek nije Slovenija kakvu smo sanjali prije četvrt stoljeća – kaže slovenski filmaš Matjaž Primorac.
>>Slovenija zasad ne razmišlja o uklanjanju ograde
Opet Bernard fulao - pa mađarska je zemlja koja već 10 godina ima porast BDP-a veći od pola zemalja u EU - daj se malo informiraj , novinaru ....