U ekskluzivnom razgovoru za Večernji list, zamjenik glasnogovornika NATO-a i bliski suradnik glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga Piers Cazalet otvoreno govori o odnosima NATO-a i Rusije, o mogućoj vojnoj intervenciji na Kosovu, zašto se NATO brine zbog širenja utjecaja Rusije na Balkanu kao i o ulozi Hrvatske u NATO-u.
Jeste li zabrinuti? Mislite li da bi napetost između Rusije i NATO-a mogla dodatno eskalirati?
Želimo smisleni dijalog s Rusijom. Ne tražimo sukobe, ali ne možemo ignorirati Rusiju koja krši međunarodna pravila. Tijekom posljednjih nekoliko godina Rusija je vojnom silom promijenila europske granice i poduzela važnu vojnu izgradnju. NATO ima jedinstven stav o Rusiji: smislen dijalog u kombinaciji s jakom obranom i zastrašivanjem. Prošle se godine Vijeće NATO-a s predstavnicima Rusije sastalo tri puta rješavajući pitanja poput Ukrajine, vojne transparentnosti, smanjenja rizika i situacije u Afganistanu. Naše vojne komunikacijske linije ostaju otvorene – postojali su kontakti između naših vojnih čelnika i ruskog načelnika obrane; i glavni tajnik NATO-a sastao se s ruskim ministrom vanjskih poslova Lavrovom u veljači na marginama Münchenske sigurnosne konferencije. Budu li napetosti još veće, još je važnije nastaviti razgovarati kako bi se povećala predvidivost i smanjio rizik. Saveznici ne priznaju i neće priznati rusku ilegalnu i nelegitimnu aneksiju Krima. Izravno reagirajući na agresivne akcije Rusije, NATO je pojačao svoju prisutnost u istočnom dijelu našeg Saveza radi sprečavanja sukoba i očuvanja mira.
Situacija opet eskalira na Kosovu. Hoće li NATO intervenirati ako Srbija pokrene vojnu akciju protiv Albanaca na Kosovu?
KFOR i dalje jamči sigurnost i sigurno okruženje i slobodu kretanja za sve ljude na Kosovu, u skladu sa svojim mandatom UN-a. Svaka odluka o budućem potezu KFOR-a donijet će Sjevernoatlantsko vijeće, na temelju uvjeta na terenu. NATO također nastavlja podržavati provedbu procesa normalizacije beogradsko-prištinskih odnosa pod pokroviteljstvom EU.
Zašto se NATO boji mogućeg širenja utjecaja Rusije na zemlje istočne Europe te na Balkanu?
Ostajemo potpuno predani stabilnosti i sigurnosti zapadnog Balkana. Od 1999. snage NATO-a zadržale su mir na Kosovu i pomogle u izgradnji lokalnih snaga. Time je regija sigurnija i stabilnija. Imamo urede u Sarajevu, Beogradu i Skoplju za promicanje političkog dijaloga i provođenje praktične suradnje. NATO podupire euroatlantske aspiracije cijele regije. Crna Gora prošle je godine pristupila Savezu, bivša jugoslavenska Republika Makedonija ima izglede za članstvo, a Bosna i Hercegovina također teži članstvu u NATO-u; i imamo aktivno partnerstvo sa Srbijom. Demokratske vrijednosti, vladavina zakona, unutarnje reforme i dobrosusjedski odnosi vitalni su za regionalnu stabilnost. Odlučni smo nastaviti pomagati zemljama regije u provedbi reformi. To će biti od koristi svim građanima, njihovim zemljama i cijeloj euroatlantskoj obitelji.
Bilo kakvo vanjsko miješanje u domaće demokratske procese neprihvatljivo je. To može uključivati hakiranje, dezinformaciju i druge aktivnosti destabilizacije. Potpuno poštujemo suvereno pravo svake nacije da biraju svoje političke i sigurnosne aranžmane. Pozivamo Rusiju da učini isto. Ovo je temeljno načelo europske sigurnosti koju smo svi potpisali u Helsinkiju, pa i Rusija.
NATO je obrambeni savez i ne tražimo suočavanje s Rusijom. Svaka suverena nacija ima pravo izabrati vlastite sigurnosne aranžmane; i NATO-ova politika “otvorenih vrata” bila je uspjeh pridonoseći širenju demokracije, sigurnosti i stabilnosti širom Europe. Na svakoj je pojedinačnoj zemlji da odluči želi li ili ne želi ući u NATO, a nije ni na kojoj drugoj naciji da se miješa u taj proces.
Turska, kao članica NATO-a, pokrenula je vojnu operaciju protiv kurdskih militanata u sjevernoj Siriji. Hoće li NATO intervenirati ako se dogodi sukob između sirijskih vladinih snaga i Turske?
Situacija u Siriji i dalje izaziva zabrinutost cijelog Saveza. Naša saveznica Turska nalazi se na prvoj crti u rješavanju ove krize. Gospodin Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, u redovitom je kontaktu s turskim čelnicima, uključujući predsjednika Erdoğana. Razumijemo zabrinutost Turske za njihovu sigurnost; ali to bi trebalo riješiti na razmjeran i mjerljiv način. NATO pruža potporu sigurnosti Turske, na primjer povećanjem svoje nacionalne protuzračne obrane od raketnih prijetnji iz Sirije. Turska je članica NATO-u koja je najizloženija nasilju i previranjima s Bliskog istoka – na granici Iraka i Sirije, i velikodušan je domaćin milijunima izbjeglica. Turska je također pretrpjela niz strašnih terorističkih napada. NATO je potpuno solidaran s Turskom. Zajedno smo odlučni u borbi protiv terorizma u svim njegovim oblicima. NATO podupire Tursku povećanom prisutnošću pomorskih i zračnih snaga i raketnim obrambenim sustavima koji pomažu u zaštiti turske granice sa Sirijom.
Je li bilo suradnje Rusije i NATO-a u borbi protiv ISIL-a u Siriji?
NATO nije prisutan u Siriji i ne namjerava to mijenjati. Zato nije bilo suradnje s Rusijom u Siriji. Smatram da ruska vojna podrška Assadovu režimu nastavlja ljudske patnje. Pozivamo sve zaraćene strane da konstruktivno sudjeluju u razgovorima UN-a u Ženevi i pronađu mirno političko rješenje.
Koja je uloga NATO-a u Iraku?
Trenutačni fokus NATO-a u regiji jest na obuci iračkih snaga. Dulje od godinu dana NATO je provodio obuku i aktivnosti jačanja kapaciteta iračkih sigurnosnih snaga pomažući im da razviju vlastite sposobnosti u borbi protiv terorizma.
Te su aktivnosti usmjerene na sljedeća područja: suprotstavljanje improviziranim eksplozivnim sredstvima (C-IED), eksplozivnim ubojnim sredstvima i deminiranje; civilno-vojno planiranje; reforma iračkih sigurnosnih institucija; vojna medicina; održavanje oklopnih vozila iz sovjetskog doba.
Na zahtjev iračke vlade, NATO sada planira povećati svoju potporu novom misijom obuke u Iraku. Nastavit ćemo obučavati instruktore i pomoći iračkoj vladi da uspostavi specijalizirane vojne akademije i škole.
NATO također podupire Globalnu koaliciju kako bi pobijedio ISIL putem naših zrakoplova AWACS, koji pridonose znatnom poboljšanju zračne slike Koalicije osiguravanjem nadzora i upravljanja zračnim prostorom, čime su koalicijske zračne operacije još učinkovitije.
Kako se NATO prilagođava nakon negativnih primjedbi predsjednika Trumpa o organizaciji?
Očekujemo da će 15 saveznika ispuniti ili premašiti cilj od 2% BDP-a za obranu do 2024., o kojem su NATO saveznici govorili na summitu NATO-a u Walesu 2014. Iste godine samo tri saveznice ispunile su taj cilj. Od 2014. vidjeli smo trogodišnje povećanje troškova obrane u svim europskim saveznicima i Kanadi. To iznosi dodatnih 46 milijardi američkih dolara za obranu, od čega je 19 milijardi uloženo u glavnu opremu. Ovo je znatan napredak i dobar početak, ali još nas čeka težak put. Dakle, trend se popravlja i moramo ga zadržati.
Također, pozdravljamo dodatna ulaganja Sjedinjenih Država za vojnu nazočnost u Europi. Ovo je daljnja demonstracija snage transatlantske veze i predanosti SAD-a europskoj sigurnosti; i više od dvadeset europskih saveznika pridonosi višenacionalnim borbenim grupama NATO-a u baltičkim zemljama i Poljskoj. Dakle, saveznici iz Sjeverne Amerike i Europe sve više čine NATO; i to je dobro za Europu i SAD.
Pogledajte koje će zemlje imati ključnu ulogu ako počne 3. svj. rat:
Da, kada Natove članive krše pravila, a prema njima su Rusi mila majka, onda je sve u redu. Tipično zapadno licemjerje!