Nakon pada u lipnju i srpnju, britansko gospodarstvo u kolovozu pokazuje znake oporavka, prve nakon referenduma 23. lipnja na kojem su Britanci odlučili izaći iz Europske unije.
Jeftina funta privukla turiste
Najbrži rast u posljednjih 17 godina zabilježila je industrija, vratilo se povjerenje potrošača mjereno kupnjom na kreditne kartice, raste izvoz, a uslužni sektor, koji obuhvaća sve, od banaka do kafića i dućana te čini 80 posto britanske ekonomije, u kolovozu je dostigao rekordan rast. Taj sektor pokazuje velik rast novih zaposlenja, dijelom i zato što je domaća turistička potražnja narasla zahvaljujući vjerojatno i jeftinoj funti.
“Uslužni sektor rekordno raste dok šok od Brexita nestaje”, piše Bloomberg, no ekonomist Chris Williamson u IHS Markitu, koji je podatke objavio, upozorava da je možda još rano za veselje.
– Ne može se još reći je li obrat u kolovozu samo zadnji trzaj umrtvljene ekonomije ili početak održivog oporavka nakon šoka – kaže Williamson, pa upozorava da je povjerenje u krugovima biznisa još nisko.
– U mnogim kompanijama još su zabrinuti za budućnost, vjeruju da će politička i ekonomska nesigurnost prevladati u idućim mjesecima i potkopati rast – kaže ovaj ekonomist. Da valja biti oprezan s optimizmom, pokazuje i kretanje britanske funte koja je dan nakon referenduma pala 10 posto, a početkom rujna lagano se oporavlja, ali još daleko ispod razine od prije referenduma. Prije referenduma za funtu se dobivalo 1,4877 dolara, nakon referenduma najniža razina bila 7. srpnja 1,2908, a sad je 1,3294. Dio zasluga za pozitivna kretanja pripisuje se novoj britanskoj premijerki Theresi May, odnosno odlasku Davida Camerona, slično kao što je odlazak Tomislava Karamarka i dolazak Andreja Plenkovića popravio rejting HDZ-a. Kako bilo, tvornice su se u Britaniji zahuktale, najbrže u proteklih 10 mjeseci, a oporavlja se i građevinarstvo.
Zasluge premijerke May
Nakon referenduma Bank of England poduzeo je niz mjera oporavka, snizio je kamatnu stopu s 0,5 na 0,25 posto. Bilo je to prvo rezanje kamatnih stopa još od krize 2009. godine i snizilo je kamatnu stopu na rekordno nisku razinu. Engleska je narodna banka velikodušno povećala i svotu predviđenu za tzv. kvantitativno popuštanje za dodatnih 70 milijardi funti osiguravši i 100 milijardi da bi privoljela banke da što povoljnije kreditiraju kućanstva i biznis. Guverner Bank of England Mark Carney sutra će odgovarati na pitanja, među ostalima vjerojatno i je li ta banka prebrzo reagirala, je li otišla predaleko i je li on otišao predaleko s upozorenjima uoči glasovanja, kad je građanima govorio da će posljedice izlaska iz EU biti loše za ekonomiju.
>> Brexit bi mogao biti odgođen do kraja 2019.
Di su oni EU trolovi koji su nagovjescivali ekononsku propast UK i prosperitet u EU zbog brexita??