Hrvatski sabor danas je točno u 12 sati svečano obilježio Svjetski dan Roma. Svečanu sjednicu organizirali su saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi, Savjet za nacionalne manjine RH i Vijeće romske nacionalne manjine, a među uzvanicima bili su i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović te premijer Zoran Milanović.
Program je započeo intoniranjem hrvatske himne te romske "Dželem, Dželem". Veljko Kajtazi podsjetio je da se ovaj Svjetski dan Roma obilježava u čast Prvog svjetskog kongresa Roma održanog od 8 do 12. travnja 1971. godine u Londonu, jednog od najvažnijih događaja u povijesti Roma.
– Na tom kongresu usvojene su odluke o romskoj zastavi koja je u donjem dijelu zelene boje koja simbolizira zemlju, u gornjem dijelu plave boje koja simbolizira nebo, dok crveni kotač u sredini predstavlja putovanja i migracije Roma, te o službenoj himni – podsjetio je Kajtazi te naglasio da su Romi u Hrvatskoj nastanjeni više od šest stoljeća. Naglašava pozitivne pomake s položajem Roma u društvu, a posebno pozdravlja što se jako mnogo romske djece upisuje u škole i redovni program školovanja, ali to nije dovoljno, dodaje.
– Moramo ih na svaki način poticati i podržavati da školovanje završe, a još bitnije – kasnije im omogućiti da se zaposle. Kronično nam nedostaje visokoobrazovanih Roma pa moram istaknuti da je jako loša praksa da se Rome uvijek usmjerava na trogodišnje škole, što im ne omogućava nastavak daljnjeg obrazovanja na višim i visokim školama – tvrdi Kajtazi te dodaje da je riješen i problem legalizacije stotine objekata, a unaprijeđena je i infrastruktura u pojedinim naseljima.
Istraživanje iz 2009. na razini Europske unije pokazalo je da je „svaki drugi Rom (na vlastitoj koži) iskusio diskriminaciju u zadnjih 12 mjeseci“ zbog svoje nacionalne pripadnosti.
– To istraživanje pokazuje da je problem vrlo ozbiljan i da je još uvijek vrlo prisutan. Volio bih da i romska zajednica shvati odgovornost koju ima – zaključio je Kajtazi.
Predsjednik Savjeta na nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer dodao je da je činjenica da se o povijesti, kulturi i stradanjima Roma općenito, pa tako i u Republici Hrvatskoj, još uvijek malo zna, iako Romi na tlu Hrvatske žive 8 stoljeća, od 1362., o čemu vjerodostojne dokumente možemo naći u Arhivu Grada Dubrovnika. Nažalost, naglašava on, zbog svojih tradicijskih specifičnosti Romi i danas u ostvarivanju svojih prava nailaze na mnoge, samo za njih karakteristične probleme i to prije svega vezane za zapošljavanje, obrazovanje, stanovanje i zdravstvenu zaštitu.
– No, uz nepobitno visoke standarde zaštite nacionalnih manjina u Hrvatskoj, živimo u vremenu i zemlji opterećenoj recesijom, nezaposlenošću, padom standarda, visokim porezima i dugovima, i u tako iscrpljenom društvu, gdje je većina ugrožena, jasno je da je onda teško razmišljati o poziciji drugog i drugačijeg. Takve krizne okolnosti stvaraju idealan prostor frustracije većine, kojom se onda lako manipulira i probleme kanalizira na teren promocije ideja straha odbojnosti i opasnosti od drugog i drugačijeg, gdje se pod krinkom visokih političkih demokratskih prava i tolerancije dopušta, a ne sankcionira najekstremnije izjave i djelovanja koji stvaraju društvenu klimu i atmosferu straha – ustvrdio je Tolnauer.
Premijer Zoran Milanović poručio je predstavnicima romske zajednice da će imati uvijek podršku bilo koje vlade, kao što su imali i njegove.
– Romi su nečista savjest Europe, Europa Rome nije htjela integrirati jer izgledaju drugačije. Uvijek je imala problem s manjinama. Problemi postoje, problemi predrasuda i mržnje – ako hoćete. Toga danas ima mnogo u Europi, srećom mnogo manje nego prije 70 godina. No ne smijemo nikada zaboraviti na što su mnogi među nama bili spremni, tek tako, i to je nešto što nas ne smije proganjati i tištiti, ali nam mora biti na pameti i tako trebamo odgajati djecu – kazao je Milanović podsjetivši da je 16 tisuća Roma ubijeno za vrijeme NDH u Jasenovcu.
Predsjednik Sabora Josip Leko kaže da Hrvatska gradi društvo visokih demokratskih standarda i zaštite ljudskih i manjinskih prava.
– Romi u Hrvatskoj moraju dobiti poseban prioritet ne samo institucija nego cijelog društva. Moramo se boriti protiv zabluda i predrasuda koje žive među građanima, a to je najteže mijenjati – kazao je Leko koji je izrazio zadovoljstvo što je među uzvanicima i rektor Zagrebačkog sveučilišta Damir Boras koji je jedan od zaslužnijih za osnivanje Katedre za romski jezik pri Filozofskom fakultetu jer je, naglašava Leko, najvažnije uključivanje Roma u akademsku zajednicu budući da je to jamstvo za uspjeh njihove društvene uključivosti.
Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović kazala je da ovaj dan podsjeća na jedinstvenu sudbinu romskog naroda i njihovu raseljenost, ali Hrvatska je, naglašava, njihova domovina.
– Tek uspostavom samostalne države stvorile su se okolnosti da se Rome istakne kao posebnu nacionalnu manjinu i da se njihove probleme počne rješavati s posebnim senzibilitetom. Sada možemo napraviti opću bilancu što smo napravili i što tek trebamo napraviti – rekla je predsjednica te dodala da romska nacionalna manjina ima pravo i dalje očekivati pojačanu skrb s obzirom na sve probleme s kojima se i dalje susreću.
Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić dodala je da se o romskoj zajednici u Hrvatskoj uvijek govori u kontekstu diskriminacije, ali se polako počelo događati da se tu zajednicu iz uloge žrtve pretvara u lidere boraca za ravnopravnost društva.
>>Grabar-Kitarović i Milanović razgovarali o modernizaciji Oružanih snaga
>>Oluja će se slaviti i u Kninu i u Zagrebu samo 5. kolovoza
Ja sam da se prava svih ispostuju i postivaju ali postujte onda i zemlju u kojoj zivite.