Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 61
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
nemaju proizvodnju

Polagana smrt ruskog civilnog zrakoplovstva: Koliko dugo mogu izdržati bez nabave važnih dijelova?

FILE PHOTO: Aeroflot presents its first Airbus A350-900 at Sheremetyevo International Airport outside Moscow
Foto: MAXIM SHEMETOV/REUTERS
1/3
19.11.2022.
u 13:36

Rusko zrakoplovstvo, proglašeno mrtvim, još uvijek leti, unatoč međunarodnim sankcijama. Ali koliko dugo to još može trajati bez nabave važnih rezervnih dijelova? I može li Moskva uspjeti sama nabaviti važnu opremu?

Suprotno očekivanjima mnogih stručnjaka, ruska zrakoplovna branša nije propala odmah nakon stupanja na snagu međunarodnih sankcija. S početkom ruskog rata protiv Ukrajine, Zapad je zatvorio svoj zračni prostor za ruske zrakoplove. Brojne kompanije prekinule su suradnju s ruskim partnerima, a zrakoplovni divovi Airbus i Boeing prestali su isporučivati ​​rezervne dijelove Rusiji.

Mnogi su tada bili sigurni da ruska zrakoplovna prijevoznička branša neće preživjeti ni dva tjedna. No više od pola godine kasnije to se, čini se, nije obistinilo. U Rusiji se gotovo ništa nije promijenilo za većinu putnika, barem na domaćim letovima. Kako je to moguće?

"Radi se o kombinaciji različitih aspekata", kaže američki stručnjak za zrakoplovstvo Richard Aboulafia iz savjetničke tvrtke AeorDynamic Advisory. "Sankcije koje se ne provode u potpunosti, puna skladišta rezervnih dijelova, kreativna rješenja za hitne slučajeve i samouništenje tj. plansko smanjenje vlastite flote", rekao je Aboulafia, a prenosi Deutsche Welle.

"Kanibalizacija" ruskog civilnog zrakoplovstva

Prije početka rata u Ukrajini, ruski zračni prijevoznici imali su više od 800 zrakoplova, gotovo svi zapadnih proizvođača. Ukupno su, prema podacima koje je objavio ruski državni zračni prijevoznik Aeroflot, ruske kompanije 2019., prije korona krize, prevezle više od 120 milijuna putnika. Više od polovice njih letjelo je na međunarodnim linijama. Međutim, od izbijanja rata te su međunarodne zračne linije gotovo u potpunosti obustavljene zbog sankcija.

Prema riječima stručnjaka Aboulafija, prekid gotovo 50 posto zračnih ruta također je istodobno i blagoslov za ruske zračne prijevoznike. S obzirom na to da smanjena potražnja omogućuje ostanak mnogih zrakoplova na zemlji. "Sada je njihov prioritet održavanje domaćih usluga. A ako se ne morate brinuti oko opsluživanja međunarodnih ruta, tada možete uštedjeti puno milja u svojoj floti. Tako da te oslobođene resurse i rezervne dijelove možete upotrijebiti za opsluživanje domaćeg prometa."

Slično na to gleda i ruska analitičarka zrakoplovnog sektora Anastazija Dagajeva. "S obzirom na činjenicu da ima manje letova i više zrakoplova na zemlji, a u isto vrijeme nema mogućnosti nabaviti prijeko potrebne komponente, onda je naravno rastavljanje zrakoplova za rezervne dijelove jedan izlaz."

Koliko je ruska zrakoplovna industrija ovisna o stranim dijelovima?

Ruska industrija civilnog zrakoplovstva danas gotovo isključivo koristi moderne putničke zrakoplove Boeing i Airbus. Većina tih zrakoplova je u najmu i u vlasništvu stranih investitora.

To je posljedica Ugovora iz Cape Towna iz 2001., objašnjava Aboulafia. "Ovaj ugovor omogućuje investitorima da polaze od toga da sve države potpisnice predstavljaju nizak kreditni rizik." Kao rezultat toga, zemlje u razvoju poput Rusije uspjele su u 2000-ima obnoviti svoju staru flotu zrakoplova iz sovjetske ere. Modernim zrakoplovima sa Zapada u ruskom su zrakoplovstvu uspostavljeni novi sigurnosni standardi i intervali održavanja."To je rezultiralo trenutačnim golemim skokom u sigurnosti i učinkovitosti."

Kad je počeo rat u Ukrajini, mnogi su strani ulagači tražili natrag svoje unajmljene zrakoplove. Na kraju krajeva radi se o više od 500 mlažnjaka čija je vrijednost veća od deset milijardi dolara. Ali u ožujku je predsjednik Vladimir Putin potpisao novi zakon koji dopušta preregistraciju i registraciju ovih letjelica u Rusiji. "Na kraju smo ukrali te zrakoplove", priznaje ruski zrakoplovni stručnjak Vadim Lukaševič. "Sada je naš posao ukrasti rezervne dijelove. To je pitanje preživljavanja civilnog zrakoplovstva u Rusiji danas."

Foto: VALENTYN OGIRENKO/REUTERS, ilustracija

Umiranje na rate

Rusko zrakoplovstvo je također velike nade polagalo u Iran. Međunarodno izolirana država već desetljećima živi pod sankcijama i razvila je razne metode kako ih zaobići. Međutim, ta se nada nije ostvarila.

Stručnjak za zrakoplovstvo Aboulafia kaže kako Iran koristi zrakoplove iz 1970-ih i 1980-ih. Ovi zrakoplovi manje ovise o poluvodičima i osvježavanju softvera. "Puno je lakše snaći se kada su u pitanju stariji zrakoplovi", objašnjava Aboulafia. Rusija, s druge strane, koristi vrlo moderne zrakoplove koji se oslanjaju upravo na ove tehnologije. "Ove sankcije predstavljaju ogroman problem za rusku zrakoplovnu industriju. Rusija nema značajne vlastite kapacitete za proizvodnju civilnih zrakoplova."

Istodobno, zapadni proizvođači vrlo dobro obraćaju pozornost na to kamo odlaze njihovi rezervni dijelovi. Zbog toga je Rusiji vrlo teško nabaviti dijelove iz drugih zemalja, rekao je Aboulafia.

“Pretpostavljam da ćemo u jednom trenutku ipak biti svjedocima naglog pada ruske zrakoplovne industrije. Jer nabaviti dijelove tu i tamo još nekako i funkcionira šest do dvanaest mjeseci. No nakon toga je pitanje kako dalje."

No ono što je za američkog zrakoplovnog stručnjaka Richarda Aboulafiju za Rusiju još veći problem je kršenje ugovora iz Cape Towna. "Nitko više neće financirati isporuku kapitalnih dobara Rusiji u budućnosti.” Što znači da u dogledno vrijeme više neće biti novih zrakoplova za rusko civilno zrakoplovstvo.

Komentara 1

TO
TORQUEMADA
13:47 19.11.2022.

A gdje su Iljušin, Polikarpov, Kamov, Tupoljev, Suhoj je isto proizvodio višenamjenski program? Kad zagusti, može se revitalizirati stara proizvodnja bez elektronike, kao što Nijemci otvaraju ugljenokope i termoelektrane na ugljen. Što smo sve mi u ratu izrađivali po brodogradilištima i tvornicama vagona, pribora za jelo, prikolica itd.! Zato je važno sačuvati industrijsku infrastrukturu, o čemu ovi naši papani uopće ne razmišljaju.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije