Podržavamo izmjene u poreznom sustavu koje će onima s najnižim prihodima povećati neto plaću, no ne možemo podržati mogućnost ukidanja doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti te zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti jer to ukidanje, osim što će smanjiti trošak plaće za poslodavca (bruto II), neće automatski imati nikakav utjecaj na neto plaće – ističe sindikalac Krešimir Sever.
On se, naime, među prvima javno usprotivio najavljenom poreznom rasterećenju preko smanjenja doprinosa poslodavcima koji neće dovesti do povećanja neto plaća zaposlenih. Socijalni doprinosi u Hrvatskoj zajedno iznose 37,2 posto s tim što se 20 posto mirovinskih doprinosa obračunava iz radničke bruto jedan plaće, a 17 posto zdravstvenog te 2,2 posto doprinosa za zapošljavanje i za ozljede na radu dodaju se na bruto jedan, a kako ih zaposleni uglavnom ne vide na svojim platnim listama, taj trošak i ne dožiljavaju kao dio vlastitih bruto primanja. Ukidanjem dvaju doprinosa poslodavcima bi ostale oko dvije milijarde kuna koje tvrtke mogu iskoristiti za povećanje neto plaća, no država nema mehanizam kojim bi ih natjerala da to učine, kao što nema načina ni da natjera tvrtke ili trgovce da smanje maloprodajne cijene ako se smanji stopa PDV-a.
Kako zadržati zaposlene
No, od ove su godine plaće prvi put znatnije porasle bez promjena u poreznoj politici jer su tvrtke povećale bruto plaće, a Eurostat navodi da je cijena sata u radu skočila 6 posto. Pritisak na rast plaća dolazi zbog stanja na tržištu rada i sve većih problema u zadržavanju ili nalaženju novih radnika. Lani se od poreza na dohodak i prireza prikupilo oko deset milijardi kuna, ove godine moglo bi oko 11 milijardi i taj je novac prihod lokalnih jedinica, općina i gradova. Velika većina zaposlenih (i umirovljenika) – 1,5 milijuna građana – uopće ne plaća porez na dohodak jer su njihova primanja niža od osobnih i odbitaka za uzdržavanu djecu tako da glavninu porezne presije snosi oko 800.000 obveznika poreza na dohodak s višim primanjima, bilo da je riječ o plaćama, honorarima ili višim mirovinama. Rasterećenje zaposlenih s malim plaćama moguće je samo smanjenjem mirovinskog doprinosa, no tada se postavlja pitanje kolike bi bile njihove mirovine u budućnosti i gdje naći razliku za financiranje postojećih mirovina. Drugi je način, sugeriraju stručnjaci, da se razlika namakne kroz porez na nekretnine.
Lani 18.036 ozljeda na radu
Sindikalac Sever protestira i zbog mogućeg smanjenja doprinosa za slučaj ozljede na radu jer se iz tog fonda financiraju bolovanja, troškovi liječenja ozlijeđenih radnika i preventivni pregledi kako bi se smanjile profesionalne bolesti. Lani je prijavljeno je 18.036 ozljeda na radu, od kojih je priznato njih 14.829, te 206 profesionalnih bolesti, od kojih su priznate 163, a Sever pita tko će snositi njihove troškove ako se ukine obveza plaćanja doprinosa.
