Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
'ČIN KOLONIJALIZACIJE'

Nastavak ruske propagande: Učenici u Rusiji uče da je Njemačka anektirala DDR 1990.

Njema?ka slavi 33. godišnjicu ujedinjenja
Foto: Martin Schutt/DPA
1/2
03.10.2023.
u 16:26

Novi ruski udžbenik povijesti ponovno ujedinjenje Njemačke opisuje kao „aneksiju DDR-a“. Zašto to treba Putinu? I kako reagiraju njemački povjesničari?

Prije 33 godine, 3. listopada 1990., Njemačka Demokratska Republika (DDR) službeno se pridružila Saveznoj Republici Njemačkoj (BRD) i prihvatila njezin Ustav. 45 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata Nijemci su se ponovno ujedinili u zajedničku državu.

Ovo poglavlje njemačke povijesti neraskidivo je povezano s poviješću Sovjetskog Saveza i glavnog tajnika tadašnje Komunističke partije Mihaila Gorbačova, prenosi Deutsche Welle.

Povjesničari su odavno navikli na različite ocjene uloge „Gorbija", kako ga u Njemačkoj rado nazivaju, u Njemačkoj i Rusiji. Međutim, trenutno rusko tumačenje njemačkog ponovnog ujedinjenja izaziva iritaciju među njemačkim stručnjacima i povjesničarima.

U novom ruskom udžbeniku povijesti za srednje škole ponovno ujedinjenje Njemačke naziva se „aneksijom DDR-a". Knjiga je objavljena u rujnu 2023. Autori su Vladimir Medinski, bivši ruski ministar kulture i savjetnik predsjednika Vladimira Putina, te Anatolij Torkunov, rektor Moskovskog instituta za međunarodne odnose.

Antizapadni narativ Putinovog režima

Nakon završetka Drugog svjetskog rata savezničke države SAD, Sovjetski Savez, Velika Britanija i Francuska podijelile su poraženu Njemačku na četiri sektora. Sile pobjednice nisu se mogle dogovoriti o zajedničkoj budućnosti Njemačke. Došlo je do raskola između Istoka i Zapada. Bundesrepublik Deutschland je osnovana u tri zapadne zone, a DDR u sovjetskoj okupacijskoj zoni. Berlin je postao žarište Hladnog rata.

POVEZANI ČLANCI:

Deutsche Demokratische Republik - DDR je postojao više od 40 godina, a onda je 1989. došlo do prekretnice. Na 40. obljetnicu DDR-a, osim proslave režima SED-a, održani su i brojni prosvjedi. „Mirna revolucija” se više nije mogla zaustaviti. Pad Berlinskog zida 9. studenoga 1989., prvi i posljednji slobodni izbori u DDR-u 1990., proces ujedinjenja i potpisivanje „Ugovora dva plus četiri“ – to su događaji koji su u konačnici utrli put pristupanju DDR-a djelokrugu Temeljnog zakona, kako se zove njemački Ustav, 3. listopada 1990.

„Sa stajališta Putina i njegovih 'povijesnih falsifikatora', ujedinjenje je bilo čin kolonizacije: jak imperijalistički Zapad podjarmljuje slab Istok", kaže Ute Frevert, ravnateljica Instituta Maxa Plancka za obrazovanje. „To ni na koji način ne odgovara povijesnim činjenicama. Ali se uklapa u antizapadni narativ Putinovog režima", smatra ona.

Što stoji u „Knjizi Medinskog”?

Donedavno je sadržaj nastavnog plana i programa u Rusiji bio potpuno drugačiji. Udžbenik iz 2021. govori o mirnoj revoluciji i velikoj potrebi za promjenom političkog sustava koja je nastala tijekom duboke političke krize u DDR-u. Izlaz se mogao pronaći samo kroz „promjenu vlasti”, pišu autori ovog udžbenika. No prema sadašnjem tumačenju ruskih vlasti, taj „stari" udžbenik nudi samo površnu, „osnovnu razinu". Od 1. rujna 2023. nova povijesna knjiga, nazvana i „Medinsky Book", obećava dublji uvid u najnoviju povijest. Tu postoji odlomak koji povlačenje sovjetskih trupa iz istočne Europe 1989. godine naziva „nepromišljenom odlukom" koja je oslabila vojnu prisutnost Sovjetskog Saveza u njegovim bratskim zemljama i dovela do naglog porasta nacionalističkih i antisovjetskih raspoloženja. Kolektivni Zapad nije oklijevao iskoristiti ovaj razvoj događaja, pišu autori.

U knjizi se također navodi da je „DDR preuzet od strane BRD-a”. Ova izjava ilustrirana je povijesnom fotografijom iz 1990. godine na kojoj se nalazi plakat: „Zapad i Istok zajedno. Budućnost za Njemačku i Europu". Neposredno u nastavku, autori knjige objašnjavaju: „Aneksija od strane Savezne Republike Njemačke izazvala je euforiju u njemačkom društvu."

„Reinterpretacija povijesti"

„Ovo je klasična reinterpretacija povijesti", kaže Niko Lamprecht, predsjednik Savezne udruge nastavnika povijesti. „Putin je to učinio na raznim područjima u posljednjih 20 godina. On je potpuno prekrojio povijest. S njegove točke gledišta, „Rusko Carstvo” ima svako pravo vratiti ovo i ono. Cijela stvar nema nikakve veze s poviješću utemeljenom na činjenicama ili međunarodnom pravu." Kod ponovnog ujedinjenja su postojale različite pozicije, kaže Lamprecht. „Postojala je u njemačkoj politici i ta zla floskula o pripajanju (Anschluss: izraz koji se inače koristi u opisu pristupanja Austrije Hitlerovom Trećem Reichu, nap. red.). Putin sada jednostavno reinterpretira ponovno ujedinjenje, koje je demokratski legitimirano. On tadašnje manjinsko mišljenje da se radilo o pripajanju zaoštrava i tvrdi da se radilo o aneksiji. To je reinterpretacija povijesti temeljena na lažnim činjenicama koja ima političku pozadinu", smatra povjesničar.

Lamprecht podsjeća da je 1989./90. velika većina građana bila za ponovno ujedinjenje. „U listopadu 1990. nijedan zapadnonjemački tenk nije prešao granicu da zauzme ovo novo područje. To je bilo regulirano potpuno drugačije" .

Danas se obje povijesne knjige koriste paralelno u ruskim školama. Koliko će to trajati nije jasno. Izdanje iz 2021. govori o saveznim izborima 1990. i pobjedi CDU-a u četiri od pet „novih" saveznih država. Tu se ruskim studentima jasno daje do znanja da je pokretačka snaga procesa ujedinjenja, osim zajedničke volje za ujedinjenjem, bila i želja da se više ne živi u socijalizmu. O tome više nema ni riječi u „Knjizi Medinskog" iz 2023. godine. „U Rusiji već barem desetak godina postoji jasna i očita nacionalizacija diskursa povezanih s poviješću", kaže Zaur Gasimov, predavač istočnoeuropske povijesti na Sveučilištu u Bonnu. „Jedna komponenta ove nacionalizacije je radikalizacija izbora riječi i argumentacije povijesnih narativa. Posebno je pogođena školska nastava povijesti. Nakon aneksije Krima i invazije na istoku i sjeveru Ukrajine u veljači 2022. to je sve izraženije."

Njemačko ponovno ujedinjenje i raspad Sovjetskog Saveza

Prema Gasimovu, novi udžbenik „ponovno ujedinjenje doživljava u kontekstu Gorbačovljeve politike perestrojke, koja je, iz perspektive ruskog establišmenta, dovela do kolapsa sovjetskog carstva. To se vidi kao važan poticaj pomaka istočne Europe i Baltika prema NATO-u, što se odlučno odbacuje", kaže Gasimov. On smatra da je to pozadina radikalne promjene pojmova od „ponovnog ujedinjenja" do „aneksije".

>> VIDEO Rusija uništava ukrajinska skladišta streljiva dok Ukrajina napada proizvodnu liniju ruskih projektila

Ključne riječi

Komentara 10

KR
Krug
18:59 03.10.2023.

Zašto se referendum na Krimu i odluka građana Krima da se pridruže Rusiji na zapadu zove aneksija?

Avatar NJUŠKALO
NJUŠKALO
22:33 03.10.2023.

Mihail Gorbačov, je posljednji čelnik Sovjetskog Saveza koji je Rusiju vodio naprijed. Rusi danas u inozemstvu posjeduju veću vrijednost nego što je vrijednost imovine ukupne populacije koja živi u Rusiji. Ruski su milijarderi "teški" koliko i 25 do 40 postosto ruskog nacionalnog dohotka.

DJ
DjuroPucar
22:01 09.11.2023.

Zasto ne bi. Kada Rusi uzmu ruske zemlje u Ukrtaini, nad cijim su stanovnistvom kijevski nacisti provodili genocid to na zapadu zovu aneksija, a zasto onda ne bi i oni nazvali aneksijom to sto je zapadna njemacka pripojila i podcinilaa sebi istocnu Njemacku u kojoj se sada gradjani osjecaju kao gradjani dreugog reda u odnosu na zapadne nijemce? Ruski nijemci koji su otisli u Njemacku zivjeti sada se mnogi vracaju u Rusiju, jer im se ne dopada mnogo toga u Njemackoj, kao i istocnim nijemcima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije