Dan nakon što je telefonski razgovarao s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je jučer novinarima u Bruxellesu da je uvjeren da će se pronaći rješenje za ulazak Finske i Švedske u NATO, ali nije rekao da je uvjeren da će saveznici pronaći rješenje za hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini, odnosno za zabrinutost koju mu je prenio Milanović.
Stoltenberg je govorio na konferenciji za novinare u povodu posjeta Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg člana Predsjedništva BiH, sjedištu NATO-a, a dva novinarska pitanja o predsjedniku Milanoviću postavljena su mu videovezom iz Sarajeva. Neobično, i pomalo sramotno za glasnogovornicu NATO-a koja je tako odlučila, prisutnom novinaru iz Hrvatske nije bilo dozvoljeno postaviti pitanje iz dvorane za press-konferencije u sjedištu Saveza u Bruxellesu.
– Predsjednik Milanović u telefonskom je razgovoru izrazio zabrinutost, koju je također izražavao i javno. Kad NATO saveznici izraze zabrinutost, ja slušam. I to je dio dijaloga između saveznika, to da se raspravlja o teškim pitanjima. To je tako među 30 saveznika. Naravno, i BiH je blizak i visoko cijenjen partner, i s njima razgovaramo. Teška pitanja, ali to je nužno – rekao je glavni tajnik Stoltenberg. O telefonskom razgovoru s Milanovićem još je dodao kako se svi saveznici slažu da NATO-ova vrata ostaju otvorena te izrazio uvjerenost da će Finska i Švedska postati članice saveza.
Na Stoltenbergov odgovor nadovezao se i Šefik Džaferović, koji je nakon zajedničke press-konferencije sa Stoltnebergom sudjelovao kao gost i na sastanku Sjevernoatlanskog vijeća, s veleposlanicima svih 30 zemalja članica saveza.
– Izborni zakon BiH je unutarnje pitanje BiH i mi ćemo u BiH odlučivati o tom pitanju. Prema standardima koje nam je dala Europska konvencija o ljudskim pravima. Mislim da cijeli svijet zna, i EU i Amerika, zbog čega ti pregovori o izbornom zakonu do sada nisu uspjeli i gdje leži odgovornost za to. Za nas u BiH je neprihvatljivo da se osporava bilo čiji NATO put izmjenama izbornog zakona u BiH. A mi ćemo svoj posao napraviti kako je to naložio Europski sud za ljudska prava u svojim odlukama – rekao je Džaferović, očito se referirajući na presudu tog suda u slučaju Sejdić – Finci, uz ponovno znakovito ignoriranje presude Ustavnog suda same Bosne i Hercegovine u slučaju Ljubić, čiju implementaciju Hrvati u BiH vide kao način vraćanja njihove ravnopravnosti kao konstitutivnog naroda.
Glavni tajnik NATO-a u uvodnom je govoru naglasio da saveznici podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te da su politički dijalog i praktična suradnja NATO-a i BiH važniji nego ikad, posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu i "malignog utjecaja Rusije diljem regije". Zbog toga će NATO osnažiti svoj stožer u Sarajevu i poduzimati druge mjere "s ciljem sprečavanja nove nestabilnosti".
– Cilj je spriječiti novi rat – otvoreno je rekao Stoltenberg. Spomenuo je i zabrinutost zbog retorike podjele koja dolazi iz Republike Srpske. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović također se referirao na Milorada Dodika, člana Predsjedništva iz RS-a.
– Dodik i svi drugi trebaju znati da nema nikakvog, a pogotovo ne mirnog razlaza u BiH. I da nema nikakvih dodatnih, ni teritorijalnih ni etničkih, podjela unutar BiH. Svi koji budu atakirali na BiH trebaju konačno naučiti nešto iz prošlosti. Mnogo snažniji nisu uspjeli razbiti BiH, ali neće ni oni danas. Ako budu s time nastavili, završit će kao i oni koji su 1990-ih pokušali razbiti BiH. Završit će na Haaškom tribunalu i završit će na smetlištu povijesti – rekao je Džaferović u sjedištu NATO-a.
Video: Milanović o neredima: Policija je trebala biti pripremljenija. Kako su došli u situaciju da pucaju vatrenim oružjem?
Ako ne prihvate Zokijev prijedloga, Zoka i djeca Ferala ce iz protesta štrajkati glađu, siguran sam, to je najmanje sto mogu da ucine za Hrvate u BiH.