Praskom topa i velikim vatrometom točno u ponoć grad Rab u subotu se vremeplovom vratio iz 1364. u 2018. godinu. Srednjovjekovne haljine i otmjena odjela zamijenjeni su minicama i košuljama, a zvuk fanfara i bubnjeva zamijenili su tonovi elektroničke i pop-glazbe, dok se prepunim ulicama grada nastavilo feštati do ranih jutarnjih sati.
Riba, šulčići i dobro vino
Završila je, naime, još jedna Rabska fjera, trodnevno slavlje u kojem grad i otok Rab slave oslobođenje od mletačke vlasti u davnom 14. stoljeću, kao i svog sveca zaštitnika, svetog Kristofora. Za trajanja Fjere, svi žive kao da su u srednjem vijeku.
Stari i mladi oživljavaju stare zanate poput pletenja mreže, ručne izrade kožne obuće i odjeće i kovanja, a jede se tradicionalna hrana: dobro poznata rabska torta i šulčići, na kontinentu poznati kao “poderane gaće”, s pršutom, sirom i svježom rajčicom, zaliveni vrhunskim rapskim vinom.
Svaka žena, bez obzira na dob, nosi cvjetni vjenčić koji simbolizira pobjedu i čast. Svaki detalj na Fjeri autentičan je dobu, od tkanine odjeće na srednjovjekovnim Rabljanima do procedure pripreme rabske torte, ribe i pečenog kruha.
Vrhunac Fjere uvijek je srednjovjekovni viteški turnir, u kojem sudjeluju članovi Udruge rapskih samostreličara.
Vitezovi, kako se samostreličari zovu, moraju s udaljenosti od 36,5 metara ispaliti strijelu iz srednjovjekovnog samostrela u metu, a tko je najbliži sredini – pobjeđuje. Samostreličari treniraju cijelu godinu za ovaj turnir, a pobijediti je velika čast.
Dvadesetšestogodišnji Nikola Barčić dolazi iz obitelji pobjednika – ovo mu je drugi put da je odnio zlatnu medalju, a njegov je otac Josip pobjedu slavio godinu prije. Zajedno, obitelj Barčić ima više od deset medalja s Fjere.
– Mi zajedno slavimo i pobjedu i poraz. Kvalitetno slavimo, ponekad i do trećega dana nakon Fjere. Naravno da je velika čast pobijediti na turniru, nama to mnogo znači – kazao je Nikola koji je objasnio da Rabljani među sobom uvijek imaju favorite za pobjedu, ali i da među samim samostreličarima također vlada određeno pozitivno rivalstvo.
– Svi smo kao obitelj i podržavamo se u svemu, ali ipak postoji rivalstvo, želimo biti bolji od onog drugoga – istaknuo je.
Tradicija stara 650 godina
Rabska se fjera održavala neprekinuto svake godine od 1364. pa sve do pedesetih godina prošlog stoljeća. Obnovljena je 2002. godine, a idejni začetnik obnovljene Fjere lokalni je umjetnik i fotograf Mladen Šćerbe, zaljubljenik i poznavatelj rapske tradicije i povijesti.
Fjera je centralni događaj godine na otoku i svaki dan na njoj gostuje oko osam tisuća ljudi iz Hrvatske, ali i cijelog svijeta.
Tako gradom i otokom Rabom odzvanjaju engleski, njemački, talijanski i drugi jezici. – Ovo je događaj za koji cijeli otok živi cijelu godinu i naša je najljepša i najveća svečanost – kazao je Luka Perčinić iz Turističke zajednice Rab.
>> Rabljani i gosti uživali u 14. stoljeću
