Ona famozna rečenica o tome da su iduća dva tjedna ključna, za turizam u Europi trenutačno uistinu vrijede. Od ovog vikenda počinju, naime, dani i datumi za kad su mnoge europske zemlje najavile ili objavu novog režima putovanja ili tad već počinju popuštati postojeće restrikcija vezane za koronu i prelaske međunarodnih granica.
To vrijedi, recimo, za Britance, kojima je njihov premijer prije više tjedana najavio nova pravila od 17. svibnja, potom za Čehe koji, pak, još otprije znaju da s tim datumom završava izvanredno stanje u njihovoj zemlji tijekom kojeg se putovalo samo s neodgodivim razlozima. Austrija, pak, najavljuje da 19. svibnja ukida karantenu i obvezno testiranje za sve koji iz zemalja kategoriziranih kao zelene ili narančaste na karti Europskoj centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
Sredinom svibnja prekretnica nastupa i u Italiji, gdje će se, osim liberalizacije putovanja, nakon ovog vikenda, recimo, uživo održavati i sajmovi. Slovaci će, pak, morati pričekati još dva tjedna da bi mogli bez problema putovati u inozemstvo. Na najvećem europskom emitivnom tržištu, Njemačkoj, popuštanje je krenulo. Istina, selektivno, i Hrvatska još nije u krugu zemalja u koje se može bez karantene nakon povratka, ali u Španjolsku i Portugal Nijemci trenutačno već putuju bez karantene kad se vrate u zemlju.
VIDEO: U Dubrovniku počelo cijepljenje turističkih djelatnika, punkt obišla ministrica turizma i sporta Brnjac
Njemačka diktira trendove
Europa se, rasterećena i činjenicom da posljednji val korone u mnogim zemljama jenjava, priprema za početak ovogodišnje ljetne sezone putovanja. Na Starom kontinentu svakodnevno se cijepi otprilike tri milijuna ljudi, a u većini europskih zemalja s nestrpljenjem se iščekuje i uvođenje zelenih propusnica najavljenih za sredinu lipnja. To ne ide bez skepse u nekim zemljama, ali iz Europske komisije i prošli su tjedan poručili da će ta propusnica, koju ću imati cijepljeni, oporavljeni ili testirani na COVID, pomoći da se nadiđe godinu dana teških ograničenja za putničku i turističku industriju. Zeleni certifikat funkcionirat će na pametnim telefonima, a ovaj je tjedan počeo i dvotjedni pilot-projekt za ispitivanje tehnologije istovremeno u nekoliko zemalja.
Ova propusnica neće biti obavezna za sve putnike kako se nitko ne bi osjećao diskriminiranim, ali najava uvođenja ipak je olakšala planiranje europskoj turističkoj industriji i svakako povećala očekivanja od ove turističke godine. Do prije mjesec-dva iz Njemačke, koja diktira trendova i ključna je praktički za sve mediteranske domaćine, stizale su sumorne vijesti o bitno slabijoj potražnji za putovanjima nego lani u isto vrijeme. I optimističnije prognoze u tom su trenutku govorile da bi turizam u 2021. mogao tek ponoviti skromne rezultate iz 2020.
Nasreću, situacija se u međuvremenu promijenila, popravlja se i epidemiološka situacija, pa su i prognoze za turističku industriju trenutačno ružičastije. U tromjesečnom izvješću Europske turističke komisije (ETC) o trendovima i očekivanjima, objavljenom prije deset dana, konstatira se da se tijekom višemjesečnih ograničenja putovanja nakupila “znatna količina zaostale potražnje” te da 56 posto Europljana već sad planira putovati do kraja kolovoza. Glad za turistima je velika. Svaka druga europska destinacije u prvom je tromjesečju ove godine imala pad više od 90 posto prema prva tri mjeseca prošle godine. Najviše je stradao turizam Austrije, gdje su uza zatvorena skijališta i strog režim ulaska u zemlju, u tom razdoblju ugostili svega jedan posto turista u odnosu na isto razdoblje lani.
Među ponajvećim gubitnicima su Island, sa svega tri posto gostiju, ali, recimo, i Slovenija, koju je od siječnja do ožujka posjetilo tek sedam posto turista u odnosu na brojke iz 2020. Hrvatska, nasreću, ne spada u to društvo, tijekom prva tri mjeseca registrirano je 55 posto turista u odnosu na isto razdoblje lani, s tim da su, istini za volju, tu brojku nabildali ponajprije domaći turisti. Kako god, mjeseci koji su pred nama za sve bi turističke domaćine u Europi morali biti bolji. U izvještaju ETC-a zaključuje se kako optimističniju perspektivu za turističke domaćine donosi i mogućnost otvaranja Velike Britanije, koja uz Njemačku svijetu daje najviše europskih turista te mogući dolasci iz SAD-a. Na Otoku je buking krenuo već s prvim najavama da bi se od 17. svibnja mogao normalizirati režim putovanja u inozemstvo. Hrvatski turizam vijesti iz SAD-a i Velike Britanije čeka kao zapeta puška.
U mnogim južnom destinacijama, s Dubrovnikom na prvom mjestu, Amerikanci i Britanci u regularnim sezonama spadaju u najbrojnije goste, pa ne čudi da su tamošnjim domaćinima puno nade ulile vijesti da bi Hrvatska ove godine s SAD-om letovima mogla biti povezana bolje nego ikada. No, Nijemci i dalje ostaju broj jedan za mediteranske domaćine, uključujući našu zemlje. U tom kontekstu lijepo je prije tjedan dana bilo čuti njemačku premijerku kad je kazala kako se “Europljani mogu radovati putovanjima ovog ljeta”. Iz te je zemlje lani u Hrvatsku na odmor došlo nešto više od 1,5 milijuna turista i praktički svaki drugi u odnosu na rekordnu 2019. U većem broju jadranski domaćini ih očekuju već krajem ovog mjeseca, za blagdan Duhova, a ne bude li neugodnih koronaiznenađenja, i nastavak turističke godine trebao bi proteći bez puno potresa kad je posrijedi zemlja koja svijetu godišnje daje desetke milijuna turista.
– Da, Nijemci uvelike razmišljaju o putovanjima. Najvažnije im je da ne moraju u karantenu nakon povratka u svoju zemlju i, što se Hrvatske tiče, sad je najvažnije da brojke novozaraženih nastave padati. To je ključ svega. Mi smo prije nekog vremena ponudili našim partnerima povećanje provizije za svaki prodani aranžman od 50 do sto posto ne bi li booking krenuo, ali uspjeh je bio polovičan. Neki su pristali, ali neki su rekli da ih to ne zanima dok god je Hrvatska na popisu zemalja u koje se ne preporučuje putovati. Dok se to ne sredi, ne može se puno napraviti – kaže Selimir Ognjenović, vlasnik njemačkog turoperatora specijaliziranog za putovanja u Hrvatsku ID Riva tours, koji se već za Duhove nada podjednakom broj njemačkih gostiju u Hrvatskoj kao lani, a poslije i boljima.
Važnost cijepljenja
– Ako se cijepljenje i u Njemačkoj i u Hrvatskoj nastavi istim tempom, s tim da moram pohvaliti cijepljenje hrvatskih turističkih radnika koje je vani dobro odjeknulo, drugi dio ovogodišnje turističke sezone nadmašit će lanjski rezultat. Inače, sve kasni otprilike mjesec dana. Mi smo planirali prve goste na našim brodovima već krajem svibnja, ali to će ipak biti tek četiri tjedna poslije. No, ne isključujem dobru posezonu i u konačnici cijelu turističku godinu bolju nego što je bila lani – smatra Ognjenović.
S 50 posto ostvarenih noćenja od broja u prijepandemijskoj 2019. Hrvatska je lani spadala u zemlje iznadprosječno dobrog turističkog rezultata. Hoće li, uz cijepljenje, zelenu putovnicu i činjenicu da je svima dosta izvanredne situacije, naša zemlje i 2021. uspjeti ostati u tom društvu?
Za Veljka Ostojića, direktora Hrvatske udruge turizma, koja okuplja 40 posto domaće turističke industrije, to nije nedostižno.
– Apsolutno, Hrvatska ima izgleda i ove godine biti najbolja na Mediteranu, ali će utakmica biti puno teža nego prošle godine jer će sve zemlje željeti povratak i turiste iz istog bazena. Mi stoga još ozbiljnije moramo raditi na procjepljivanju turističkih djelatnika te poboljšanju opće epidemiološke situacije u zemlji jer će to i ove godine biti ključ uspješnosti sezone. Glavni adut nam je blizina jer će i ova godina biti u znaku autogostiju, no to nam neće puno pomoći ako ubrzo ne izađemo iz tamnocrvene epidemiološke zone. Kao naše adute svakako treba spomenuti i sigurnost, projekt “Safe stay in Croatia” te izuzetnu profesionalnost turističkih djelatnika koji su se već lani iskazali činjenicom da u ni u jednom komercijalnom objektu nije bilo zaraze gostiju – govori Ostojić, koji se smatra da su ljudi navikli živjeti s COVID-om, više ga se ne doživljava kao prepreku za odustajanje od vrijednih životnih pitanja poput godišnjeg odmora i putovanja.
– Nasreću, postoji izražen trend poboljšanja epidemiološke situacije u zemljama Europske unije, a i EU administracija se počela polako snalaziti u ovoj izvanrednoj situaciji. Sada iščekujemo završne detalje o zelenom certifikatu, koji će pojednostaviti putovanja, i njegovu što bržu primjenu kako bi se olakšalo kretanje ljudi. Što će to do kraja 2021. donijeti Hrvatskoj, koja je u pretpandemijskim godinama od stranih gostiju godišnje imala i po 12 milijardi eura, jasno je samo djelomično. Uz koronu, ako smo što naučili, ide ne samo puno izazova nego i nepoznanica.
– Činjenica je da smo „preskočili“ predsezonu, no izražena tržišna potražnja postoji i ona će se realizirati ako epidemiološka situacija u zemlji bude dovoljno atraktivna ili prihvatljiva za naše goste. Ja vjerujem u izuzetno dobru glavnu sezonu i dugu posezonu. Vjerujem da ćemo se na kraju sezone po rezultatima kretati negdje između lanjske i rekordne 2019. Iz današnje perspektive te uz činjenicu da avijacija te interkontinentalni turistički promet još nisu proradili, a vjerojatno i neće u znatnijem volumenu, možemo očekivati distribuciju po obali sličnu prošlogodišnjoj. Dakle, sjever može očekivati više gostiju, no nadam se da će se i turistički promet na jugu početi znatnije oporavljati – komentira Ostojić i podsjeća da će većina gostiju, i uz odlične vijesti vezane za aviolinije ovog ljeta, ipak doći svojim automobilima.
Neizvjesnost bi za domaćine, pritom, ovog ljeta mogla trajati sve do dva-tri dana prije samog dolaska gostiju. Direktorica i partnerica u konzultantskoj kući 505 savjetovanje Sanja Čižmar kaže da će last minute biti izraženiji nego ikad.
Rezervacije u zadnji čas
– Većina hotelijera računa s rezervacijama doslovce u zadnji trenutak. Dok su se prošle godine tzv. last minute rezervacije u prosjeku događale dva tjedna prije dolaska, ove se godine za većinu gostiju očekuje daljnje skraćenje ovog razdoblja na tjedan dana prije dolaska. Ili čak kraće. Inače, ove su godine popusti u akcijama ranog rezerviranja, tzv. early bookinga, bili izdašni i odobravali se znatno dulje nego u normalnim godinama, u nastojanju da se privuče nešto veći volumen ranih rezervacija. Također, većina hotelsko-turističkih kompanija nudi i potpunu fleksibilnost s mogućnošću besplatnog otkaza rezervacija nekoliko dana prije samog dolaska. Zasad i usprkos tome, volumen rezervacija još je skroman – kazuje Sanja Čižmar.
– Inače, očekivati je da će osnovni faktor pri donošenju odluka gostiju o odlasku na odmor i odabir Hrvatske kao destinacije biti percepcija o riziku. Vjerujem da će do glavne ljetne sezone procijepljenost stanovništva na našim glavnim turističkim emitivnim tržištima biti zadovoljavajuća, tako da će prioritetno odlučivati epidemiološka situacija i procijepljenost stanovništva u Hrvatskoj. Istraživanja među Europljanima pokazuju da ljudi jedva čekaju odlazak na odmor, ali i da su Grčka i Hrvatska u fokusu interesa kao destinacije ljetnog odmora. Pritom, nikad dosta ponavljanja, većina ispitanika ističe pridržavanje sanitarno-zdravstvenih mjera domaćina kao osnovni preduvjet za odabir određene destinacije. Stoga, moramo uložiti znatan napor ne samo u promociju da smo sigurna destinacija oznakom “Safe Stay in Croatia” već i u kontinuiranu primjenu svih zaštitnih mjera u praksi. Mislim da bi uspostava nacionalnog sustava monitoringa provođenja mjera i komuniciranje provođenja tog monitoringa s javnošću moglo znatno doprinijeti većem volumenu rezervacija. Naime, označivanje sigurnosti turističkih destinacija je danas postalo standard u komuniciranju s turističkim tržištima, te je stoga potrebno učiniti korak više - poručuje naša sugovornica, koja vidi dosta optimističnih faktora vezanih za sezonu 2021.
Podsjeća na znatno veći broj aviolinija prema Hrvatskoj različitih zrakoplovnih kompanija nego je lani bio slučaj, ali i na pogodnu strukturu smještaja za pandemijske uvjete. Hrvatska, naime, ima raznoliku struktura smještajnih kapaciteta u kojoj velik dio čine vrste u kojima se ne stvara visoka koncentracija gostiju na malom prostoru, kao što su kampovi, apartmanska naselja i smještaj u kućanstvu.
– Vjerujem da će ove vrste smještajne ponude u glavnoj ljetnoj sezoni imati nešto viši stupanj zauzetosti kapaciteta nego prošle godine. No, istodobno vjerujem da bi i hoteli trebali napraviti znatno bolji rezultat u ljetnoj sezoni u odnosu na prošlu godinu jer ove godine ipak očekujemo pozitivnije trendove u pogledu normalizacije epidemiološke situacije. Ako promatramo samo srpanj i kolovoz, prošle su godine hoteli u ova dva mjeseca ostvarili 44 posto noćenja iz 2019., kampovi 57 posto, a objekti u kućanstvu 65 posto noćenja iz 2019. Ukupno, komercijalni je smještaj u dva ljetna mjeseca prošle godine ostvario 59 posto noćenja iz 2019. Konzervativno procjenjujući, ako epidemiološka situacija ne eskalira, vjerujem da bi se ove godine mogao ostvariti ukupan broj noćenja u komercijalnom smještaju u glavnoj ljetnoj sezoni 10-15 posto viši nego lani. To bi značilo ostvarenje dvije trećine noćenja koja smo imali u srpnju i kolovozu rekordne 2019. godine – predviđa S. Čižmar.
Talijani se vraćaju
Ove će godine svoj doprinos, kako stvari stoje, dati i prije pandemije Talijani, među najbrojnijim turistima u Hrvatskoj, koji su s više od 1,2 milijuna dolazaka u 2019. lani kod nas pali na svega 250.000. Italija spada u krug zemalja odakle nam gosti tradicionalno stižu cestama i na koje su sada u koroni ponajprije i računa. Također, Italija je i u krugu zemalja sa strogim lockdownom, policijskim satom, zabranom putovanja među regijama, maskama na otvorenom i sl., pa se vjeruje da je to i dodatno podgrijalo želju za putovanjima. Na to upućuje i na ono što se događalo, svjedoče očevici, kad su prije desetak dana u Italiji otvorene terase restorana. Taj je dan kiša lijevala, a sve je bilo krcato. I danima poslije teško je i uz rezervaciju dobiti slobodan stol.
– Da, ljudi su željni putovanja. Neki su zbog pandemije nešto i uštedjeli, pa će imati i veći budžet za odmor, a neke je ta situacija dovela u problem, ostavila bez posla ili sl. Kako god, nama telefoni stalno zvone i očekujemo rast posjeta u odnosu prema lani. Bilo bi super kad bismo dosegnuli polovicu rezultata kakvog smo iz Italije imali u 2019., ali rano je za prognoze. Talijani se u odnosu na neke druge nacije relativno kasno odlučuju gdje će na odmor. Nedavno su, inače, predstavnici jedne talijanske čarter agencije, koji iznajmljuju brodove na našoj obali, posjetili Cres, Lošinj i Opatiju. Išli su snimiti situaciju i vratili se prezadovoljni. Hvale da je sve dobro organizirano, kako se u hotelima svi drže epidemioloških protokola i da se Hrvatska u pandemiji pokazuje kao organizirana turistička zemlja. I talijanski mediji vrlo pohvalno komentiraju napore hrvatske strane da učini sve potrebno za kvalitetnu pripremu nadolazeće sezone. Ističu projekt “Safe Stay in Croatia”, pišu da se turistički radnici cijepe, nije im promaklo ni uvođenje dodatnih punktova za testiranje na koronavirus... – nabraja direktorica predstavništva hrvatske turističke zajednice u Italiji Viviana Vukelić.
No, hrvatska turistička ponuda morat će u Italiji pobijediti i talijanske domaćine. Vaučeri za putovanja koja je talijanska vlast lani pripremila za poticanje putovanja unutar zemlje samo su djelomično iskorišteni, od predviđenih 2,6 milijardi eura potrošeno je svega 800 milijuna, pa su preostali prebačeni u ovu godinu. Talijanski turizam otrpio je veliki udarac u 2020., a kako bi spriječili odljev svojih građana u inozemstvo, lani su talijanske vlasti svega koji dan prije ferragosta objavile i da će povratnici s odmora u Hrvatskoj, Grčkoj, Španjolskoj i Malti morati u karantenu. Talijanski su domaćini izgubili i ski-sezonu tako da se bespoštedna bitka da zadrže domaće očekuje i u ovoj godini. Za početak su fleksibilizirani uvjeti za korištenje vaučera koji, recimo, za tročlanu obitelj iznosi 500 eura, jer se lani pokazalo da imaju dosta mana. Na razne se načine domišljaju i druge zemlje kako bi zadržale svoje građane na odmoru unutar zemlje.
Tome se nema što puno zamjerati, a to, uostalom, radi i Hrvatska turistička zajednica svojom kampanjom za domaće goste „Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!“. Zovu Jadrana unatoč svemu, uz Nijemce, neće odoljeti ni Slovenci, Poljaci, Česi, Austrijanci, koji su lani spadali u pet najbrojnijih nacija na odmoru kod nas. Domaćini računaju i na Mađare, Slovake, goste iz BiH i Srbije, Francuze i, dakako, Britance ako odluka bude da mogu u inozemstvo bez restrikcija. Dobro je i što se putovanja u inozemstvo više ne stigmatiziraju, kao potencijal za novi val zaraze, kao što je prije dva, tri mjeseca bio slučaj u više europskih zemalja. Karte su trenutačno posložene solidno, a za hrvatski turizam je dobra vijest i da sa sezonom 2021. kakva god ona bila - a nema razloga da podbaci više od očekivanog - zapravo ulazi u novi, pozitivan ciklus. Naime, počinje teći razdoblje za reforme turističkog sektora i investiciju, prema Nacionalnom planu za oporavak i otpornost. Prema njegovoj potkomponenti, „Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma“, turističkom su sektoru namijenjene 2,2 milijarde kuna, koje će se trošiti ponajprije na digitalnu i zelenu tranziciju te oporavak od koronakrize.
– Sredstva u prvom redu želimo usmjeriti na rješavanje izazova s kojima se susrećemo u obalnom pojasu ljeti, ali isto tako poticati razvoj cjelogodišnjih oblika turizma s visokom dodanom vrijednošću na cijelom području Republike Hrvatske. Financiranje će biti dostupno svima, na obali i kontinentu, mikro, malim, srednjim i velikim poduzetnicima, što smatramo velikim uspjehom i pravim putem za osiguranje oporavka i otpornosti hrvatskog turizma – poručuje ministrica turizma i sport Nikolina Brnjac
Covid putovnica je čisti totalitarizam .