Temu koja uvijek izazove puno pažnje javnosti, gradnja nogometnog stadiona u Zagrebu, prošli je tjedan pokrenulo Ministarstvo turizma i sporta novim Zakonom o sportu. S ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac razgovaramo o Zakonu koji bi trebao unaprijediti domaći sport u svim segmentima, ali i o turističkim aktualnostima.
Možete li iznijeti pojedinosti o ulozi države u gradnji stadiona u Zagrebu i sportskih objekata od nacionalnog značaja širom zemlje.
Drago mi je da imam prilike pojasniti ovu temu o kojoj smo u raspravi u Hrvatskom saboru čuli puno pogrešnih, pa i zlonamjernih tumačenja. Prijedlogom zakona o sportu otvorena je mogućnost definiranja sportskih građevina od nacionalnog značenja u nogometu, ali i drugim sportovima, a to uz ostalo znači da država može sufinancirati stadione u Zagrebu ili drugim gradovima u kojima igra reprezentacija. Maksimir je gradski stadion u vlasništvu Grada Zagreba, koji mora prvi pokrenuti korake u rješavanju ovog pitanja. Već dugo smo svi svjesni nedostataka stadiona u Zagrebu, gdje u neprimjerenim uvjetima igra nacionalna reprezentacija, pa će to zasigurno biti među prvim projektima kojima ćemo se posvetiti. Uloga Vlade je pomoći u osiguravanju uvjeta za nastupe nacionalnih reprezentacija, i to ne samo nogometne, a upravo to je novim Zakonom o sportu i omogućeno. Već razmatramo financijski okvir za ulaganja kojima će država sudjelovati u financiranju sportskih građevina. Dodatno, kada govorimo o sportskoj infrastrukturi, Ministarstvo turizma i sporta je od 2018. sudjelovalo u sufinanciranju 170 projekata infrastrukture diljem Hrvatske s 80 milijuna kuna, i to u projekte izgradnje i obnove sportskih dvorana, teniskih, nogometnih i atletskih terena, vanjskih vježbališta i mnogi drugi. Temeljem novog Zakona nastavit ćemo i sufinanciranje takvih projekata bez kojih nema uvjeta za sport i tjelesnu aktivnost građana na lokalnoj razini.
Novi Zakon o sportu stupa na snagu 1. siječnja iduće godine, a trebao bi unaprijediti i status sportaša i potaknuti djecu i mlade da se bave sportom. Koja je glavna poluga da se sport omasovi?
Novim Zakonom o sportu realizirat ćemo 41 mjeru našeg strateškog dokumenta, Nacionalnog programa športa, koji je definirao ključne izazove sustava sporta te će njihova realizacija biti novi zamašnjak za bolje funkcioniranje sustava, veću dostupnost sporta i bolje uvjete i na nacionalnoj i lokalnoj razini. Uz dodatno osjetno povećanje izdvajanja za sport, koje će zahvaljujući ovom Zakonu doći do razine od pola milijarde kuna, a znamo da je 2016. godine iznosilo tek nešto više od 200 milijuna, vjerujem kako će to sve biti dovoljno kako bi naš sport nastavio putem postignutih uspjeha, ali i kako bismo imali što više djece i mladih u sportu te bili aktivna sportska nacija. Ako govorimo konkretno što donosi Zakon, onda je tu jedan od najvažnijih noviteta kategorizacija sportova koja će biti temelj za financiranje, jer će na temelju jasnih kriterija postati transparentan pokazatelj postignuća, ali i motiv za razvoj, u svim sportovima. Jedan od ključnih pokazatelja za kategorizaciju bit će i broj djece i mladih u pojedinom sportu u odnosu na ukupan broj sportaša te na taj način i nacionalne saveze želimo motivirati za što veći angažman u privlačenju djece u sport. Novim Zakonom također po prvi puta, omogućujemo izravno sufinanciranje od strane države županijskih sportskih zajednica za stručni rad i opremu za djecu i mlade do 18 godina. Zakon osnažuje brigu o sportskoj infrastrukturi, kao i brigu o sportašima kroz nacionalnu stipendiju za vrhunske sportaše prve tri kategorije i naknadu za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za sportaše prve kategorije. Također, ovaj Zakon uređuje i pitanje stručnih kadrova kroz pet razina trenera, uvodi trajnu naknadu i za trenere, uređuje pitanje zdravstvenih pregleda i medicinske skrbi na natjecanjima… Znači, donosimo poboljšanja u svakom dijelu sporta, a ono što je posebno važno je da su u proces izrade bili uključeni svi dionici u sustavu sporta i oni koji su na bilo koji način povezani sa sportom te smo slušajući i sve njih, odgovorili na iskazane potrebe i dosadašnje probleme.
Na nedavnim Danima turizma čule su se dobre vijesti za turistički sektor. MUP će se pobrinuti da stranci na radne dozvole više ne čekaju i više od dva mjeseca, sezonci povratnici više neće morati prolaziti stroge sigurnosne provjere, a radi se i na poreznom rasterećenju napojnica. U kojoj mjeri to može riješiti manjak radne snage u turizmu?
Vlada RH kontinuirano radi na rješavanju izazova nedostatka radne snage. Izmjenama zakonske regulative i digitalizacijom Ministarstvo unutarnjih poslova će za sljedeću godinu omogućiti lakše zapošljavanje sezonske radne snage u turizmu, a za strane radnike koji su već ranije radili u Hrvatskoj dodatno će se skratiti procedura. Mijenja se i status stalnih sezonaca, odnosno u novi Zakon o radu uvodi se institut stalnog sezonca i na neodređeno i na određeno. Također se uvodi mogućnost rada dodatnih 16 sati tjedno. Naravno tu ne smijemo zaboraviti kako dugoročno izazove s pronalaskom radne snage možemo riješiti upravo razvojem održivog turizma koji se temelji na cjelogodišnjem poslovanju, što će zaposlenicima pružiti sigurne i kvalitetne poslove kakve traže.
Što konkretno znači novi institut stalnog sezonca i na neodređeno i na određeno?
Izmjene i dopune Zakona o radu prepoznat će specifičnost sezonskih poslova u turizmu kroz uvođenje pojma stalni sezonski poslovi, što će osigurati kvalitetnije radne uvjete za radnike u turizmu i to kroz omogućavanje rada na neodređeno vrijeme za stalne sezonske poslove. U slučaju da se poslodavac odluči zaposliti stalnog sezonca na određeno vrijeme, specifičnost je to da se na te poslove neće primjenjivati odredbe o zabrani zapošljavanja na određeno vrijeme. Zakon o radu propisuje maksimalno tri godine rada na određeno, i u tom bi slučaju, bez ove novosti stalni sezonac nakon tr godine ostao bez posla. Osim toga, omogućit će se i zakonit rad stalnih sezonaca izvan sezone, i to na način da će se moći staviti radni odnos u mirovanje i zaposliti se u kratkom razdoblju izvan sezone kod drugog poslodavca.
Turizmu se smiješe bolja vremena i ako Strategija razvoja do 2030., koja insistira na ekonomskoj, ekološkoj i socijalnoj održivosti, uistinu zaživi. Uz sve koje su ostale mrtvo slovo na papiru, koja su jamstva da se to neće dogoditi i s ovom?
Puno truda uloženo je u izradu ove Strategije, koja sadrži temelje za istinsku transformaciju hrvatskog turizma, a u prvi plan stavlja ravnotežu, kako ste i naveli, ekonomske, ekološke i socijalne održivosti. Ciljevi Strategije su povezani s izvorima financiranja, koje je Vlada osigurala i u sklopu Nacionalnog plana opravka i otpornosti, Višegodišnjeg financijskog okvira i kroz nacionalna sredstva. To znači da imamo izravan utjecaj na jedan novi investicijski ciklus u turizmu, koji će slijediti naše strateške ciljeve.
Uskoro počinje teći rok za predaju projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih 2,2 milijarde kuna iz NPOO-a, ali neki uvid vam je dala i anketa, kakvih sve ideja ima?
Prijavitelji će projektne prijedloge moći unositi u sustav eNPOO od 7. studenoga od 12:00 sati do 3. veljače 2023. Ministarstvo turizma i sporta već je lani počelo održavati radionice sa svim zainteresiranima po cijeloj Hrvatskoj te su oba poziva bila objavljena i na javnom savjetovanju kako bi svi imali jednaku priliku dostaviti komentare. Ankete koje smo proveli su pokazale spremnost sektora, ideja je mnoštvo, od ulaganja u zdravstveni turizam do podizanja kvalitete turističke ponude kroz segment smještaja ili dodatnih sadržaja.
Strategija kao problem detektira bujanje privatnog smještaja, a zapravo rentijerstva koje se pod tim krije. Što može vaše Ministarstvo po tom pitanju napraviti?
Smještaj u domaćinstvu čini preko 60 posto ukupnog smještaja, čime je Hrvatska jedna od država s najvećim udjelom privatnog smještaja u EU. Smještaj u domaćinstvu je u Hrvatskoj kategoriziran, a njegovo je poslovanje kao i porezno i parafiskalno opterećenje pravno uređeno. Svakako je potrebno u budućnosti omogućiti razlikovanje smještaja u domaćinstvu od rentijerstva. Kroz NPOO smo osigurali iznos od 50 milijuna kuna kako bismo potaknuli tranziciju malih iznajmljivača u poduzetnike – odnosno transformaciju apartmana u obiteljske hotele i pansione.
Kada se može očekivati kategorizacija privatnog smještaja?
Kako bi se unaprijedila struktura smještajnih kapaciteta, planiramo modernizirati cjelokupni sustav kategorizacije smještajnih objekata u skladu s novim trendovima. Uz unapređenje kvalitete smještajnih objekata sukladno nacionalnoj kategorizaciji ugostiteljskih objekata učinit će se i dodatni iskoraci u kvaliteti, posebno u kontekstu uvažavanja standarda ekološki prihvatljivog i društveno odgovornog poslovanja. Kako se radi o velikom zahvatu, jer se mnogo toga suštinski promijenilo od zadnje kategorizacije smještaja u domaćinstvu, prvenstveno nam je važno da rezultat bude sustav koji je kvalitetan i primjenjiv u kontekstu turizma kakav želimo imati.
Strateški marketinški plan ne predviđa više od stotinjak milijuna noćenja, koliko naš turizam godišnje već ostvaruje, ali svi novi dokumenti za cilj stavljaju dizanje kvalitete i posljedično cijena, a na Jadranu je za mnoge građana već sada (pre)skupo. Hoće li Hrvati biti osuđeni na ljetovanje u proljeće i jesen?
Ove su godine domaći turisti ostvarili osam posto više dolazaka u odnosu na isto razdoblje 2019., a tijekom srpnja i kolovoza ostvarili su šest posto više dolazaka nego 2019. Hrvatska turistička ponuda je raznovrsna i moguće je naći ponešto u svim cjenovnim kategorijama, kako na obali, tako i u unutrašnjosti. Kroz projekte poput Hrvatske turističke kartice i Mjeseca hrvatskog turizma činimo putovanja po Hrvatskoj još dostupnijima domaćim turistima i to su projekti na kojima nastavljamo raditi.
Još nije službeno, ali navodno budući koncesionari ipak neće moći ograđivati plaže niti naplaćivati ulaz. Možete li to potvrditi?
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama u nadležnosti je Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te će oni kao nadležno ministarstvo pravovremeno obavijestiti o svemu što će biti u Zakonu.
Koliko se turističkih subjekata uključilo u Mjesec hrvatskog turizma i jesu li popusti od tridesetak posto pokrenuli naše građane na putovanja?
U Mjesecu hrvatskog turizma gosti mogu birati između 300-tinjak ponuda – od povoljnijih cijena smještajnih kapaciteta, ugostiteljske ponude, kulturnih i prirodnih atrakcija, izleta, aktivnog odmora, nautike do wellness ponude i raznih paket aranžmana. Akcija je zamišljena kao poticaj domaćim turistima na istraživanje Hrvatske, a činjenica da od početka listopada bilježimo više od 1,5 milijuna noćenja potvrđuje da smo na dobrom tragu.
Već se uvelike priprema 2023., nazire li se kako će izgledati?
Sljedeća godina donosi velike pomake za hrvatski turizam, posebno u kontekstu ulaska u Schengenski prostor i europodručje. U pripremi su promotivne kampanje koje će staviti naglasak na Hrvatsku kao kvalitetnu i održivu destinaciju. Posjetit ćemo i ključne sajmove te naša glavna emitivna tržišta s fokusom na predstavljanje cjelogodišnje ponude i poticanje drugih motiva putovanja osim motiva sunca i mora.
VIDEO Stanovnici Neuma ogorčeni: 'Turisti na plaži koriste šampone, to je katastrofa! Ubijaju nam more'
Maksimir nije gradski stadion niti je u vlasništvu grada, tribine nemaju niti građevinsku , niti uporabnu dozvolu