Njemačko je gospodarstvo u prvom kvartalu poraslo za 0,4, a talijansko za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, tako da je početak 2019. donio poboljšanja kod oba velika hrvatska vanjsko-trgovinska partnera. Italija se nakon dva kvartala pada izvukla iz recesije, a Njemačka vratila umjerenim stopama rasta poslije stagnacije i minusa zbog problema tamošnje automobilske industrije.
Strah zbog Trumpa
Eurostat navodi da je eurozona u prvom kvartalu rasla 0,4 posto a cijela EU 0,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Podaci za Hrvatsku još nisu objavljeni, ali Ekonomski institut Zagreb procjenjuje da su također bolji nego što su bili u posljednjem kvartalu 2018 godine. Ekonomski institut procjenjuje da smo imali 0,9 posto rasta prema prethodnom kvartalu, uz 2,6 posto rasta na godišnjoj razini.
– Naši ekonomski pokazatelji pokazuju robusan rast od početka godine i sve za sad dosta dobro izgleda – komentira Marina Tkalec, analitičarka Ekonomskog instituta čiji je indeks za siječanj i veljaču bio natprosječno visok, a ožujak je donio usporavanje u odnosu na prva dva mjeseca, ali samo zbog toga što je godinu ranije Uskrs bio krajem ožujka.
Video - Evo kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj
Hrvatsku ekonomiju u prvom dijelu godine većim dijelom gurala je osobna potrošnja. Njemački zavod za statistiku ističe da su privatna potrošnja i uspješna građevinska industrija bili glavne lokomotive rasta i u Njemačkoj. Kako je njemačka industrija i u prvom kvartalu zadržala slabije rezultate, analitičari i dalje s oprezom gledaju u nastavak godine, pogotovo što su propali pregovori Kine i Amerike pa su i prošli tjedan obje zemlje povećale broj proizvoda koje su visoko carinjene. SAD prijete carinama i na europske automobile.
“Prva zraka nade”
Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier oporavak u prvom tromjesečju nazvao je ‘prvom zrakom nade”, ali je i on izrazio strah da će međunarodni trgovinski sukobi donijeti dodatne prepreke.
Talijanski statistički ured navodi da je pozitivan pomak talijanske ekonomije rezultat povećanja dodane vrijednosti u poljoprivredi, industrijskom sektoru i uslugama. Domaća potrošnja se smanjuje, no izvoz ima pozitivan doprinos. Na godišnjoj razini Italija bilježi svega 0,1 posto rasta, odnosno stagnaciju.
Španjolska drži tempo s kvartalnom stopom rasta od 0,7 i međugodišnjih 2,4 posto dok Francuska bilježi 0,3 posto rasta prema zadnjem kvartalu, a 1,1 na godišnjoj razini. Kad je riječ o tranzicijskim ekonomijama ove godine je odskočila Mađarska s 1,5 posto kvartalnog i čak 5,2 posto međugodišnjeg rasta te Rumunjska gdje je rast visokih 5,1% i Poljska (4,6%). Slovačka bilježi međugodišnju stopu rasta od 3,8, a Češka 2,5.
Ma vidi ti to. Kod zločestog Orbana najveći, a kod pastoralnih levana sve nešto mlohavo.