Ministar financija Slavko Linić otkrio je da u svojim dugoročnim planovima Vlada ozbiljnije računa s domaćim kapitalom i štednjom građana. Uspije li ove godine stabilizirati javne financije i sačuvati kreditni rejting, država bi iduće godine građanima ponudila tzv. narodne obveznice, državni vrijednosni papir koji su dosad kupovale samo banke i drugi veliki investitori. Iduće tri godine Hrvatskoj stiže na naplatu oko 35 milijardi kuna prije izdanih obveznica, u inozemstvu ili kod kuće, koje će kao i dosad vratiti tako što će ići u novi dug.
Siguran vrijednosni papir
– Građane je i prije trebalo uključiti u plasman državnih obveznica – prva je reakcija ekonomista Guste Santinija, koji je nedavno predlagao Vladi da putem narodnih obveznica prikupi novac za otkup Zagrebačke banke od talijanskog vlasnika.
– Dosad su samo banke zarađivale na javnom dugu, nema razloga da se to ne omogući i građanima. Bude li takve obveznice, prvi ću je kupiti – dodaje Santini.
Prikupljanje kapitala prodajom narodnih obveznica još je samo na razini ideje, a Linić kaže da prvo žele steći povjerenje građana i dokazati da znaju upravljati državom, porezima i imovinom. Uvjeri li Linić strane investitore da je Hrvatska sigurna zemlja, lakše će izaći i pred domaću javnost. – Dobro je da se banke istisnu s financijskog tržišta, ali treba imati mjeru – upozorava Santini, koji je uvjeren da bi država bez teškoća odmah mogla prodati 15 milijardi kuna narodnih obveznica.
To je deseti dio oročene štednje tvrtki i građana u bankama, koja donosi oko 4 posto godišnje kamate na eurske depozite. Rano je za detalje o mogućim prinosima i proceduri upisa narodnih obveznica, ali pretpostaviti je da bi Vlada građanima ponudila najmanje 6 posto prinosa kako bi ih potaknula da novac preusmjere iz banaka u vrijednosne papire.
Država se lani u inozemstvu zadužila uz kamatu od 7 posto, a cijela priča pada u vodu ako padne rejting jer u tom slučaju zemlju nitko ne bi htio kreditirati ni sa 10 posto kamate. U uspjeh narodnih obveznica ne sumnja ni docent na Ekonomskom fakultetu u Splitu Ivica Pervan zato što su državne obveznice najsigurniji vrijednosni papir bez obzira na rizike koje ovih dana države imaju s dužničkim papirima. Stariji se, međutim, sjećaju gubitaka na zajmu za ceste SFRJ s kraja 80-ih godina jer je inflacija pojela uloženo, propala je država, pa su republičke vlade vadile kestenje iz vatre tako što su prisilile pojedine trgovce da obveznice za ceste primaju umjesto novca.
– Kad bi kojim slučajem došlo do bankrota države, propale bi i banke, ne vidim tu neku prednost bankarskog sektora – dodaje Pervan.
Obveznice se u pravilu izdaju na dulji rok – dvije, pet ili deset godina – ali država jamči isplatu ugovorene kamate (najčešće dvaput godišnje) i povrat glavnice nakon isteka ugovorenog roka. Obveznica se može unovčiti i prije, jer se tim vrijednosnim papirom redovito trguje na burzi.
Važno steći povjerenje
– U idućoj se godini može o tome razgovarati ako građani počnu vjerovati institucijama. Nećemo novac pretakati u banke, već ćemo dati građanima da usmjeravaju svoju štednju, ali ih prvo moramo uvjeriti da država može funkcionirati – kazao je danas Linić.
Kukuriku koalicija dosad je najavljivala plasman obveznica za projekte, a procedura izdavanja narodnih obveznica vjerojatno bi bila slična upisu državnih dionica, IPO-ima Ine i T-HT-a, koji su dobro primljeni kod građana, ali pad burze zasjenio je taj uspjeh.
Naplatite ratnu odštetu od serbije i eto novca.