Najveću radost u svemu ovome daje mi to što svakoga dana gledam Božje djelo iz njegove perspektive, ono što ne može iskusiti puno ljudi. Kada bi ljudi s ovog mjesta vidjeli našu Zemlju, vjerujem da bi čovječanstvo bilo puno bolje i ljepše – rekao je jučer američki astronaut u prvom razgovoru koji je papa Franjo vodio s posadom Međunarodne svemirske postaje koja kruži u Zemljinoj orbiti na visini od oko tristo kilometara.
Raznolikost ih čini jačima
Sjedeći pred velikim televizijskim prijamnikom za radnim stolom svoje rezidencije, papa je jučer točno u 15 sati po hrvatskom vremenu putem NASA-ina sjedišta u Houstonu uspostavio vezu sa svemirskom postajom.
Trojica astronauta iz NASA-e, dvojica ruskih i talijanski astronaut Paolo Nespoli (kojem je ovo treća svemirska misija) iz Europske svemirske agencije bili su spremni. Čekali su pred kamerom dok je mikrofon ispred njih lelujao u bestežinskom stanju.
– Kakvo vam viđenje svijeta donosi život na Međunarodnoj postaji – zanimalo je Svetog Oca koji je s astronautima razgovarao iz dvorane Pavla VI., dok su pokraj njega bili predsjednik Talijanske svemirske agencije Roberto Battisto te direktor jednog od programa Europske svemirske agencije Josef Aschbacher.
– Mi dolazimo iz nekoliko zemalja, a upravo je naša raznolikost ono što nas čini jačima i većima ovdje na postaji – odgovorila je posada postaje.
Tijekom dvadesetominutnog videolinka papa je s astronautima razgovarao o cijelom nizu pitanja. Od njihova viđenja kakva je uloga čovječanstva u svemiru do zanimanja za ono što ih je osobno potaknulo da sudjeluju u svemirskim istraživanjima.
– Moj posao astronauta svojevrsni je nastavak tradicije svemirskih istraživanja koji postoji u mojoj obitelji. Moj djed bio je jedan od pionira svemirskih istraživanja, sudjelovao je u programu izrade Sputnika, prvog satelita koji je lansiran u Zemljinu orbitu, a ja sam danas na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Sada živim njegov san – objasnio je papi jedan od ruskih astronauta.
Crkva podupire znanost
Papa Franjo nije prvi papa koji je razgovarao s astronautima Međunarodne svemirske postaje. Prije njega postaju je nazvao i papa Benedikt 2011. godine, a Talijan Nespoli u to je vrijeme također bio član misije.
Papa Franjo napravio je tijekom svojeg pontifikata uistinu velike korake u približavanju Katoličke crkve i znanosti. Veliki je zagovornik rješavanja ekoloških problema i gorljivi kritičar ljudskog utjecaja na okoliš. Prije dvije godine izdao je i encikliku upućenu ne samo katolicima, nego svim ljudima na planetu pozivajući čovječanstvo da se brže i učinkovitije pozabavi klimatskim promjenama, da promijeni svoj odnos prema planetu, ali i da jedni prema drugima budemo bolji.
Ipak, možda je najveći iskorak učinio 2014. godine kada je potvrdio da su teorija velikog praska i teorija evolucije stvarne te da nisu u raskoraku s postojanjem Stvoritelja.
– Kada čitamo o stvaranju, padamo u iskušenje da pomislimo kako je Bog imao čarobni štapić kojim može učiniti sve. No to nije tako. Veliki prasak koji danas držimo početkom stvaranja svijeta nije u suprotnosti s ulogom božanskog tvorca – ustvrdio je u svojem obraćanju u Papinskoj akademiji znanosti. Jučerašnji papin poziv Međunarodnoj svemirskoj postaji nije prvi poziv poglavara Katoličke crkve, ali svakako je potvrdio ono što je prilično jasno već godinama. Katolička je crkva već odavno veliki podupiratelj znanosti.
da da nije te crkve vec bi i Mars bil naseljen