Puhnete li u otvorenu bocu čut će se zvuk. A kako je pri brzini od 400 kilometara na sat na visini od 12.500 metara sa šupljinom promjera četiri metra?
Upravo to su učinili prošloga tjedna Boeingom 747 SP s golemim vratima otvorenima na stražnjem dijelu lijevoga boka. Skraćena inačica velezrakoplova izvela je upravo takav pokus koji nije bio bez rizika. Ako zanemarimo simetričnost letjelice, aerodinamički iznimno važnu, izračuni su govorili da bi vrtlog zraka mogao stvoriti vibracije od kojih be se letjelica raspala u zraku! Pilot je zrakoplov digao na pet kilometara i u letu koji je trajao sat i 19 minuta vrata na boku bila su posve otvorena pune dvije minute. I ništa!
Dakako, tako je bilo i planirano.
- Htjeli smo ustanoviti hoće li otvaranje boka utjecati na letenje i upravljanje zrakoplovom, hoće li se pojaviti akustička rezonancija, pa i hoće li nam vjetar isisati nešto inventara - govori Bob Meyer, upravitelj programa SOFIA u NASA-inu Centru za istraživanje letenja Dryden. Pokus je prošao savršeno, a inženjerska aerodinamička čarolija SOFIA je fascinantan američko-njemački znanstveni projekt letećeg teleskopa. U onom prodoru na repu instaliran je astronomski uređaj sa zrcalom promjera 2,7 metara, a senzori i instrumenti koji znanstvenoj posadi u kabini pod atmosferskim tlakom reproduciraju sliku rade u infracrvenom valnom području. Odatle i ime projektu i teleskopu jer puno ime glasi Stratosferski opservatorij za infracrvenu astronomiju.
Iznad vela vodene pare
Teleskopi koji pretražuju nebo u nekoj od frekvencija infracrvenoga područja najbolje da su visoko. Međutim, zidani opservatoriji - makar bili i na vrhovima najviših planina i imali najbolju i najveću optiku - s velikim teškoćama i smetnjama radili bi i na vrhu Mount Everesta. Za sve je kriva vodena para koja preko slike u infracrvenom frekvencijskom području prevlači neprozirni veo. Na visini od 12 tisuća metara nebo se vidi s 85 posto infracrvenoga dijela spektra.
To je odlično, bilo je polazište ekipe, konzorcija sveučilišta, kada su predlagali NASA-i da zajedno izgrade leteći teleskop. Mnogo je jeftinije od orbitalnog infracrvenog teleskopa, avion može, slijedeći mrak, raditi po 3-4 16-satne noći tjedno sljedećih 20 godina, a ovisno o želji može se promatrati južno i sjeverno nebo, što je velika prednost pred orbitalnim teleskopima koji okovani u orbite ne lete kad se i kamo kome hoće. Naravno, pravila su korištenja prilično definirana. SOFIA ima matični hangar u NASA-inu letačkom laboratoriju Ames-Dryden na Moffet fieldu blizu San Francisca.
Inženjerski biser
Snažnim teleskopima u radu smetaju i najmanja podrhtavanja tla, a kamo li vibracije uobičajene za let avionom. Vrata na boku aviona u tim su razmjerima tehnološki užas ne samo za letjelicu. Pokusni let je pokazao da su aerodinamički zahvati u šupljini s teleskopom izvedeni savršeno te zračne stuje preusmjeravaju tako da ni piloti u letu ne osjete razliku, nego se moraju pouzdati u instrumente. Ostalo na smirivanju optike odrađuju žiroskopi, sprega amortizera i računalni ciljnik koji teleskop za vrijeme leta drži naciljan na zadane točke u svemiru.
Prvi pravi pokusni astronomski letovi počinju u travnju, a znanstvenici će zrakoplov s teleskopom moći preuzeti od 2011. godine i iskorištavati ga punim kapacitetom od 2014. Ne bi se trebalo čuditi da SOFIA poluči znanstvene rezultate po važnosti uz bok orbitalnim teleskopima, posebno u proučavanju naše galaksije Mlječne staze i analize atmosfere tijela Sunčeva sustava.
Kolaboraciju SOFIA omogućili su NASA i Njemačka svemirska agencija DLR koji su zrakoplov izgradili, teleskop i istrumenti proizvedeni su u Njemačkoj i manjim dijelom u Švicarskoj, a za znanost u su zaduženi udruga sveučilišta i Njemački institut SOFIA u Stuttgartu.
Lindberghu u čast
Sam je skraćeni zrakoplov 747 SP u Boeingu proizveden 1977. godine za Pan Americanove udobne letove s manje putnika na većim udaljenostima. Na njegovu krštenju dobio je ime Clipper Lindbergh, koje mu je prema slavnom avionu dala udovica Charlesa Lindbergha Anne Morrow Lindbergh u povodu 50. obljetnice povijesnoga leta. Godine 1986. došao je u vlasništvo United Airlinesa, a potom je umirovljen u prosincu 1955. godine. Dvije godine poslije kupila ga je NASA za leteći teleskop, a pri ponovnom krštenju obnovljenoga zrakoplova u svibnju 1997. letačev unuk Erik Lindbergh ponovno ga je nazvao Clipper Lindbergh.
Ha Ameri, ko drugi. A ja sam upoznao Erika Lindbergha, mali je faca :)