Da EU osniva Europski obrambeni fond (EDF) jače je u uši hrvatske javnosti ušlo prigodom zadnjeg posjeta francuske ministrice obrane Florence Parly Zagrebu prošle godine.
Ona je tada, u sklopu razgovora o ponudi francuskih malo rabljenih borbenih zrakoplova Rafale, poručila da će i Hrvatskoj biti otvorena vrata za sudjelovanje u novom obrambenom fondu. Svi su to, naravno, shvatili kao svojevrsni mamac i lobiranje za izbor francuskog zrakoplova, no činjenica jest da je Francuska sada vojno najutjecajnija članica EU.
Tijekom prijašnjeg dolaska u Zagreb, Parly je ministru obrane Damiru Krstičeviću kazala da zna “da se može računati na odlučnost Hrvatske da potakne ambiciozne mjere za obranu Europe” i objasnila kako misli na Europski obrambeni fond “koji mora odgovarati razini naših ambicija”.
Rad na lovcu šeste generacije
U MORH-u, koji sada vodi ministar Mario Banožić, čuvaju se takvih makar opravdanih špekulacija i do objave odgođene Vladine odluke upadljivo izbjegavaju bilo što kazati o dvojbi američki F-16 ili francuski Rafale, a na pitanje bi li za Hrvatsku bila prednost u budućem korištenju EDF-a kada bi kupila oružje EU proizvodnje, oprezno kažu: “Buduće eventualne nabave sredstava od tvrtki iz EU nisu propisani kriterij za ostvarivanje “prednosti” za pristup hrvatskih tvrtki EDF-u već je ključno zadovoljavanje propisanih kriterija”.
Europski obrambeni fond bit će, očekuje se, formalno osnovan u travnju ove godine, kada bi to trebao potvrditi Europski parlament. Europska je komisija 2018. predložila oko 13 milijardi eura za EDF za razdoblje od 2021. do 2027. te će se prvi put iz europskog proračuna izdvajati novac za obranu, ali se trenutačno, očito zbog koronakrize, ali i izlaska Velike Britanije iz EU, ne predviđa utrošak više od 7 do 8 milijardi eura.
Svejedno, ta su inicijalna sredstva velika i mnoga hrvatska poduzeća već se planiraju prijaviti za korištenje novca iz fonda kojim će se financirati obrambeni projekti te razvoj i proizvodnja oružanih sustava. Jedan je od temeljnih uvjeta postojanje zajedničke suradnje minimalno triju poduzeća iz triju članica EU, a pomaže i potvrda ministarstva obrane tih država da će te oružane sustave nabaviti i uvrstiti u svoje vojske.
Nije tajna da Francuska i Njemačka u sklopu takve suradnje djelomično planiraju trošiti i sredstva EDF-a za razvoj zajedničkog lovca 6. generacije te novog borbenog tenka. Cilj je Fonda jačanje konkurentnosti podupiranjem prekogranične suradnje širom EU u svakoj fazi industrijskog ciklusa, od istraživanja do razvoja obrambenih proizvoda i tehnologija, a posebno suradnje malih i srednje velikih poduzeća, kaže ministar Banožić.
Čeka se samo donošenje uredbe pa će već u 2021. početi operativna provedba EDF-a. Očekuje se da će u konačnici fond biti financijski odobren u iznosu od 7,95 milijardi eura. U MORH-u napominju da mogućnosti sudjelovanja hrvatskih poslovnih i istraživačkih tvrtki u samom programu ovise o njihovu interesu, istraživačkim i razvojnim potencijalima te mogućnostima njihova povezivanja i pronalaženja modela suradnje s tvrtkama iz drugih članica EU. Banožić kaže da će MORH nastaviti informirati i poticati hrvatske tvrtke na aktivan angažman i sudjelovanje u EDF-u.
Konzorcij tri tvrtke može i sam
Hrvatska jest za osnaživanje europske obrambene tehnološke i industrijske baze, no ti napori, smatra, “trebaju biti komplementarni NATO-u kao glavnom osloncu kolektivne obrane i najbližem partneru EU u izgradnji europske sigurnosti”. Da bi hrvatski proizvođači mogli uskladiti svoje razvojne planove i sudjelovati u fondu, trebaju dobiti uvid u dugoročni plan razvoja OS RH koji će biti dovršen ove godine.
U njemu će stajati koje će oružane sustave u idućih 10 godina nabavljati HV i koji su prioriteti. Budu li hrvatske ambicije usklađene i s namjerama EDF-a koji želi potaknuti efikasnije trošenje novca za obranu unutar članica EU, to bi bio vjetar u leđa i hrvatskim tvrtkama okupljenim u Hrvatskom klasteru konkurentnosti obrambene industrije.
Međutim, kažu u MORH-u, oni mogu sudjelovati u projektima EDF-a i kao dio konzorcija najmanje triju tvrtki iz članica EU ili pridruženih država neovisno o hrvatskim nacionalnim prioritetima. Inače, EDF predviđa i mogućnost stopostotnog financiranja nekih, pogotovo istraživačkih projekata.
PLANOVI MORH-A ZA 2021. GODINU
Ministar obrane Mario Banožić potvrđuje da je strateški interes Ministarstva obrane, kada je riječ o EU obrambenim fondovima, podupiranje prekogranične suradnje malih i srednjih hrvatskih poduzeća putem sustava bonusa. Potencijal postoji, hrvatski gospodarstvenici obrambene industrije formalno su okupljeni u zajednicu pri HGK i udrugu Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije (HKKOI). U hrvatskoj obrambenoj industriji zaposleno je više od 3000 ljudi, a vrijednost godišnje proizvodnje je oko 200 milijuna eura. Konkretno, poduzeće DOK-ING, koje je značajan svjetski proizvođač strojeva za razminiranje, već je uključeno u istraživanja, a HCR-CTRO već ima razvijen početni projekt, s francuskom stranom kao nositeljicom projekta, vezan za razminiranje. Više poduzeća već je pokazalo inicijalni interes za sudjelovanje u EDF-u. Fondove Europske unije za razvoj projekata već koriste Šestan-Busch, proizvođač kaciga, i karlovački proizvođač pištolja i pušaka HS-Produkt. Inače, u financijskom planu Ministarstva obrane za 2021. godinu predviđeno je da će za opremanje i modernizaciju biti izdvojeno 516,5 milijuna kuna.
Problem streljiva je što nemožemo postić konkuretnu cijenu. HV treba manje količine tako da ako se nemože izvest . Onda ta proizvodnja je osuđena u začetku da ide u neproduktivnost. Ali bi morali nać nekakav modul da proiz vodimo streljivovo sami. U BiH proizvode za izvoz oko 92% svog kapaciteta. Tu cijenu nemožemo ni blizu ,kao i srbijansku.