Ukupna je štednja u hrvatskim bankama premašila 290 milijardi kuna, a čak trećina tog novca više – nije oročena. Više od 96 milijardi kuna je transakcijski novac, što znači da je “razbacan” po računima na kojima samo vegetira i klijenti ga mogu povući u bilo kojem trenutku.
To uopće nije čudno s obzirom na to da su kamatne stope uistinu minorne: od 0,01 posto do jedva jedan posto za goleme iznose štednje i duže ročnosti, a veći postoci mogu se uloviti samo za dječju štednju čije je korištenje i posebno regulirano. S obzirom na inflaciju, koja će u ovoj godini biti nešto niža od jedan posto, a u sljedeće dvije između jedan i 1,5 posto, znači prilično iznad kamate na štednju, građani čuvajući novac u bankama ustvari – gube! A štednja na računu zapravo sve više dobiva funkciju sefa.
Štednja stanovništva iznosi nešto više od 200 milijardi kuna (202,5 milijarde na početku godine); u prošloj su godini hrvatski građani “sa strane” stavili čak 8,2 milijarde kuna, 2017. upola manje – 4,2 milijarde, 2016. svega 500 milijuna kuna. Banke im za osiguranje izvora svoje pasive isplaćuju sve manje kamata: prema podacima HNB-a o kamatnim troškovima za izvore sredstava kreditnih institucija, 2012. su za kamate na depozite izdvajale 2,54 milijarde kuna, lani samo 333 milijuna – 2,2 milijarde kuna manje. Koliko kamate rapidno padaju, izračunali smo usporedbom aktualnih oročenja s onima u 2005.
>>Cijeli članak pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od četvrtka ili u našem e-idanju.
Ne propustite i druge teme:
>>Brat i sestra prvaci svijeta: Mi smo najbolji robotičari na svijetu, bolji i od Amerikanaca
>>Kažnjavanje u prometu: Za bacanje opušaka iz auta Grci oduzimaju vozačku i pločice
>>EU na godišnjem: U Bruxellesu hladi pogon održava Neven Mimica. Salvini postao DJ, Vladu RH 'čuva' ministar Medved
>>Ribafish: Kada sam doplivao do zadnjeg otoka, legao sam na palubu i plakao
>>Večernji na najvećem svjetskom avioshowu
sve kao teško se živi!