Pandemija koronavirusa promijenila je svakodnevni život. U tim trenucima najveći izazov snašao je zdravstvene djelatnike. Naime, zdravstvene ustanove u vrijeme najstrožih mjera nisu mogle pružati sve zdravstvene usluge, već samo hitnim slučajevima. Broj oboljelih je rastao i prijetio je kolaps zdravstvenog sustava. U toj nagloj tranziciji, naizgled zdravorazumski i dostupni pregledi postali su teško dostupni. Bilo ih je gotovo nemoguće obaviti, a liste čekanja su se produljile. To „novo normalno“ bilo je možda i najbolji dokaz činjenice da se život u trenutku može izmijeniti, te da zdravstveno stanje ne treba promatrati kao nešto što se podrazumijeva, već kao nešto vrlo podložno naglim, neočekivanim promjenama.
Upravo zato, dužnost svakog odgovornog građanina je da se za neočekivane okolnosti pravovremeno pobrine. Jednim dijelom, država se pobrinula za građane kroz obvezno zdravstveno osiguranje, koje svakom građaninu omogućava pravo na osnovnu zdravstvenu skrb, no nerijetko se događa slučaj u kojem je potrebna i neka zdravstvena usluga na za koju postoji duga lista čekanja. Zato je vrlo važno znati razlike dopunskog i dodatnog osiguranja i osigurati se na vrijeme.
Dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje su dobrovoljna zdravstvena osiguranja
O zdravlju pojedinac najčešće krene razmišljati kad posjeta liječniku postane dio svakodnevice, a u tom trenutku većina bolesnika niti nema dopunsko zdravstveno osiguranje. Dopunsko zdravstveno osiguranje zapravo je nadopuna obveznog zdravstvenog osiguranja. Bez njega, plaća se participacija zdravstvene usluge u visini od najmanje 20 posto pune cijene zdravstvene usluge.
Ugovaranjem dopunskog zdravstvenog osiguranja osiguranik postaje oslobođen plaćanja participacije kod liječnika primarne zdravstvene zaštite kao što je to liječnik obiteljske medicine, dentalne medicine ili ginekolog. Dopunsko zdravstveno osiguranje pomaže i u pokriću troškova fizikalne terapije, izdavanja lijekova na recept, troškova ortopedskih i dentalnih pomagala te boravka i zahvata u dnevnim bolnicama. Bez ove vrste osiguranja, osoba koja nije osigurana može snositi trošak bolničkog liječenja i do 2.000 kuna po ispostavljenom računu. Međutim, cijene ugovaranja police dopunskog zdravstvenog osiguranja ponajviše ovise o obujmu usluga koje se nude, stoga treba obratiti na to pozornost. Naime, neke osiguravajuće kuće pod uslugu dopunskog osiguranja nude bolničku naknadu, kućnu njegu, drugo bolničko mišljenje ili pokriće B liste lijekova, odnosno dopunsku listu lijekova koje djelomično pokriva HZZO, a djelomično pacijent.
Svakako, bitno je raspitati se na vrijeme kako bi se uvidjelo koje usluge su odgovarajuće, budući da se osiguranja najčešće kroje prema individualnim potrebama, godinama osiguranika, povijesti njegove bolesti i drugim zdravstvenim potrebama.
Uz dopunsko, tu je i dodatno zdravstveno osiguranje koje se često pokazuje kao idealno osiguravajuće rješenje. Ovisno o potrebama odnosno opsegu ugovorene police dodatnog zdravstvenog osiguranja, uz dodatno zdravstveno osiguranje na raspolaganju stoji sistematski pregled, brojni specijalistički i kontrolni pregledi te laboratorijske i dijagnostičke pretrage u više od 200 poliklinika diljem zemlje.. U jednu ruku, dodatno zdravstveno osiguranje služi kao preventivna mjera opreza koja nudi usluge u istom trenutku kada je to osiguranicima potrebno, bez uputnica i listi čekanja koje su nažalost čest slučaj.
Polica dodatnog zdravstvenog osiguranja također se ugovara prema potrebama svake osobe individualno. Štoviše, dodatno zdravstveno osiguranje može odigrati ključnu ulogu u zahtjevnim vremenima nedostatka bolničkih kapaciteta. Najbolja opcija za potpunu zdravstvenu zaštitu su dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje zajedno, a to pruža širok spektar usluga u svakom aspektu zdravlja.
Potrebno je razviti svijest o važnosti osiguranja
Svijest o dopunskom zdravstvenom osiguranju postoji, to potvrđuju i istraživanja. Prema podacima, 83 posto osoba u Hrvatskoj ima ugovorenu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Pa ipak, dodatno zdravstveno osiguranje očita je nepoznanica. Naime, čak 80 posto Hrvata ne zna što je dodatno zdravstveno osiguranje i koje sve usluge uključuje, a ugovorenog ga ima tek 18 posto građana.
To dokazuje da u Republici Hrvatskoj još uvijek ne postoji dovoljno široka informiranost o benefitima ugovaranja ove police koja se pokazala izrazito korisnim u hitnim i nepredvidivim situacijama. Prema informacijama, faktor koji najviše koči razvoj svijesti svakog pojedinca o važnosti dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja su česte zablude poput one da je dovoljno posjedovati samo osnovno zdravstveno osiguranje ili da je ugovaranje dopunskog ili dodatnog osiguranja kompliciran proces.
Edukacija je prvi korak
Na stranici projekta Sigurnije sutra dostupne su sve informacije o benefitima zdravstvenog osiguranja, a krajnji je cilj podići osobnu svijest svih građana, a naročito mladih o tome koliko važnu ulogu u životu igra osiguranje općenito. Na stranici projekta također možete pronaći i iskustva raznih, poznatih lica iz javnog života koja javno dijele svoja iskustva s osiguranjima, te potiču i druge na važnost ugovaranja vlastitih polica. Ulaganje u osiguranje doista jest ulaganje u bolje i sigurnije sutra. Možda nitko ne može biti siguran što budućnost nosi, ali bi trebao biti siguran da ima na što računati.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje.
