Iran bi mogao imati nuklearno oružje za jednu ili dvije godine ako nastavi kršiti odredbe nuklearnog sporazuma iz 2015. čija je namjera bila kontroliranjem iranskog nuklearnog programa onemogućiti Teheran da dobije nuklearno oružje, upozorio je jučer francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian.
Ograničili Trumpa
– Ako nastave s kršenjem Bečkog sporazuma, unutar relativno kratkog vremenskog razdoblja, između jedne i dvije godine, oni bi mogli imati pristup nuklearnom oružju, što nije opcija – rekao je Le Drian.
U jeku napetosti između SAD-a i Irana, Teheran je najavio da neće poštivati ograničenja postavljena Bečkim sporazumom iz 2015., koji je Iran potpisao s SAD-om, Rusijom, Kinom, Francuskom, Njemačkom, Velikom Britanijom i EU-om, a iz kojeg se SAD povukao 2018, koja se odnose na broj centrifuga za obogaćivanje uranija i količinu proizvodnje obogaćenog uranija.
Istodobno, američki predsjednik Donald Trump koji je uveo dodatne sankcije Iranu, kazao je da je on bio spreman na totalni rat s Iranom da je “poginuo i jedan američki vojnik” ali do toga nije došlo, upozorivši Iran da to ne znači da će Amerika dopustiti Iranu da radi što želi te ponovio kako dok je on predsjednik SAD-a neće dopustiti da Iran posjeduje nuklearnu bombu.
I dok Trump prijeti, Zastupnički dom američkog Kongresa usvojio je jučer rezoluciju kojom se ograničavaju ovlasti predsjednika Trumpa u daljnjim vojnim akcijama protiv Irana, nakon što je zapovjedio napad dronom u kojem je ubijen iranski vojni zapovjednik Kasim Sulejmani. Zastupnički dom, koji je pod nadzorom demokrata, glasao je 224 prema 194 za rezoluciju.
– Predsjednik mora objasniti svoje razloge prije, a ne nakon što je izveo nepromišljen napad, a zatim tražio razloge zašto je to bilo potrebno i legalno – rekao je predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma Eliot Engel.
Sudbina rezolucije u Senatu je neizvjesna jer republikanci imaju 53 od 100 mjesta i rijetko glasaju protiv predsjednika, ali dosad su barem dva republikanska senatora – Rand Paul i Mike Lee – izrazili potporu toj mjeri.
Ubojstvo generala Soleimanija posljednjih dana zasjenio je pad ukrajinskog zrakoplova u Teheranu.
Osim Trumpa i kanadski premijer Justin Trudeau rekao je da sve informacije kanadskih i partnerskih obavještajnih službi ukazuju da je „zrakoplov oboren iranskom raketom zemlja-zrak” dodajući da se to vjerojatno dogodilo greškom. Među 176 putnika u zrakoplovu su bila 63 kanadska državljana.
– Za nas je očito, i sa sigurnošću možemo reći, da nikakav projektil nije pogodio zrakoplov – kategorički je demantirao svaku optužnu Ali Abedzadeh, šef iranske zrakoplovne agencije, koji je pozvao SAD i Kanadu da objave podatke na osnovi kojih zaključuju da je zrakoplov oboren raketom.
Iran je pozvao i ukrajinsku stranu, kao i stručnjake američke kompanije Boeing da sudjeluju u službenoj istrazi.
Dužnosnici više zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Rusiju, pozvali su da se ne žuri sa zaključcima prije nego što se slučaj detaljno istraži.
– Nužno je otkriti istinu – rekao je francuski šef diplomacije Jean-Yves Le Drian nudeći pomoć francuskih stručnjaka.
Novi spor unutar NATO-a
NATO bi se trebao širiti i uključiti u članstvo bliskoistočne države, rekao je američki predsjednik Donald Trump preksinoć u Washingtonu, a mnogi u Bruxellesu, gdje su se jučer poslijepodne okupili šefovi diplomacija država Europske unije na izvanrednom sastanku Vijeća za vanjske poslove, pokušavali su dešifrirati što sad ta nova Trumpova izjava znači.
Na tom izvanrednom sastanku bio je i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, s kojim je Trump telefonski razgovarao u srijedu zatraživši od glavnog tajnika da se NATO više angažira na Bliskom istoku.
Stoltenberg je, međutim, nakon toga u Bruxellesu dao izjavu prema kojoj NATO ne planira veći angažman u smislu novih borbenih misija na Bliskom istoku, nego i dalje smatra da najbolji doprinos može dati misijama koje se bave isključivo obukom i savjetovanjem lokalnih snaga sigurnosti, kao što je NATO-ova (trenutno privremeno suspendirana) misija u Iraku.
Takve izjave znače da bi se između SAD-a i europskih saveznika u NATO-u mogao otvoriti novi spor unutar saveza. Ministri vanjskih poslova koji sjede u Vijeću EU, pod predsjedanjem visokog predstavnika Josepa Borrella, raspravljali su i o eskalaciji napetosti u Libiji, ne samo u Iraku.
– Naš je cilj zaustaviti sve te eskalacije nasilja i stvoriti neko dugoročno diplomatsko rješenje na Srednjem istoku i u Sjevernoj Africi - rekao je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman na ulasku na izvanredni sastanak.
– Ovo je i za nas izazov – dodao je misleći na ulogu Hrvatske kao predsjedateljice Vijeća EU premda ne i u ovom formatu kojim ima stalnog predsjedavajućeg, Borrella.
– Godina je započela pomalo komplicirano. Situacija je vrlo zabrinjavajuća. Sazvao sam ovaj izvanredni sastanak kako bismo imali stratešku raspravu o posljednjim događajima u Iraku, Iranu i Libiji – rekao je Borrell.
Sastanak je u trenucima zaključenja ovog izdanja još uvijek trajao.
Hassan Haidar Diab o napadu Irana na američke baze u Iraku: Hoće li SAD i Trump odgovoriti?
Kako to da izrael moze, a drugi nemogu imati atomske bombe..??!! Odakle uopce izraelu aromske bombe, i, zasto onda nema protiv izraela sankcije, zbog atomskog oruzja i tehnologije...?!!?! Normalno je, da onda, drugi isto zele imati tehnologiju. Izrael se pravda, da ce Iran upotrijebiti atomsko oruzje i baciti bombu na izrael i da zeli zbrisati izrael sa karte svijeta. Ko garantira, da ovi nece uciniti isto...??!!! Pa, sta rade Palestincima..??!! I to jos, na Palestinskoj zemlji...!!!!