Ciprani se već drugi dan zaredom bude u stanju koje podsjeća na noćnu moru u kojoj se odvija legalizirana pljačka banke: njihova vlada je, na nagovor i uz pomoć EU i MMF-a, prisvojila do 10 posto ušteđevine na njihovim bankovnim računima, privremeno onemogućila internetsko bankarstvo i današnji državni praznik produljila u još jedan neradni dan za banke (utorak) – sve kako bi parlament i službeno tu odluku mogao proglasiti zakonitom. Ciparski parlament odgodio je glasovanje za sutra predvečer.
Posrnule banke
Građani su danas na ulicama nosili transparente poput “Angela Merkel, ukrala si naše životne ušteđevine”. Europska i svjetska financijska tržišta negativno su reagirala u strahu da bi ovaj presedan mogao postati pravilo u eurozoni. Štediše diljem Europe u strahu su se počeli pitati hoće li i njima jednog jutra netko jednostavno oduzeti 10-ak posto s njihovih privatnih bankovnih računa koji bi, po direktivi EU, trebali biti zaštićeni u iznosu do 100 tisuća eura. Baš kad se mislilo da je kriza eurozone utihnula, ona se vratila u najgorem obliku. Prema odluci koju su u subotu u Bruxellesu donijeli ministri financija 17 zemalja eurozone, Europska središnja banka i MMF, Cipar će za svoje posrnule banke dobiti paket pomoći od 10 milijardi eura, ali pod uvjetom da dodatnih 5,8 milijardi eura prikupi uzimanjem novca sa svih računa u bankama. Dogovoreno je da ljudi s manje od 100 tisuća eura na računu ostaju bez 6,7 posto, a oni s više od 100 tisuća eura ostaju bez 9,9 posto. Cipar im u zamjenu obećava dati vlasnički udio u banci, no još nije jasno kako ni kada.
Strah u cijeloj Europi
Najveći strah i neizvjesnost izaziva činjenica da je ovo prvi put da štediše u jednoj zemlji eurozone nisu zaštićeni direktivom EU koja jamči da su svi štedni ulozi do 100 tisuća eura osigurani, tj. da štediše ne mogu ni na koji način ostati bez tog novca. Sada se na primjeru Cipra pokazuje da ipak mogu. List Wall Street Journal ocjenjuje da je eurozona ušla u zonu sumraka. Njemački Handelsblatt piše da je EU narušio povjerenje u euro i u demokraciju. S druge strane, dužnosnici EU i utjecajnih zemalja članica poput Njemačke trude se uvjeriti javnost i tržišta da je ovo jedinstven slučaj. Cipar je jedinstven po golemom nerazmjeru između veličine gospodarstva (oko 18 mlrd. eura) i veličine bankarskog sustava, u kojem štedni ulozi iznose oko 70 mlrd. eura jer ciparske banke koriste mnogi Rusi i drugi kojima je interes vrlo često pranje novca ili utaja poreza.
>> I Cipar zatražio financijsku pomoć od Europske unije
Problem EU vrhuške jest što ta pojava, koju su sami predložili u svojim "vizijama", neće ostati lokalizirana samo na Cipar nego će se širiti cijelom EU i još više naglasiti sigurnost švicarskih banaka. I od tako mudre mjere, štete će se mjeriti u stotinama mlrd eura jer glavna stvar koju svaki bankar želi spriječiti jest stampedo štediša koji bi htjeli natrag svoje uštede. Kao i obično, nema imena "heroja" iz redova EU birokracije koji su ovako nešto genijalno "patentirali" i time ugrozili stabilnost bankarskog sustava u EU, posljedično vjerojatno i €!