O atmosferi u kojoj Sjedinjene Američke Države danas ulaze u izbore možda najbolje svjedoči događaj u Teksasu, kada je kolona vozila u kojoj su bili pristaše predsjednika Donalda Trumpa okružila autobus u kojem je bilo osoblje kampanje Trumpova demokratskog izazivača Josepha Bidena pokušavajući ga izgurati s ceste. Incident svjedoči o tome da je, kako se približavalo otvaranje birališta, napetost rasla.
Predsjednički kandidati vodili su do zadnjeg trenutka – Amerika ne poznaje institut predizborne šutnje – intenzivnu kampanju pokušavajući pridobiti birače u ključnim američkim državama. Međutim, na ovim izborima napetost najvjerojatnije neće biti okončana zatvaranjem birališta i objavom izbornih rezultata.
Naime, mnogi sumnjaju da ćemo sutra ujutro dobiti jasnog izbornog pobjednika. Prije četiri godine, unatoč neočekivanom preokretu, koji je proturječio gotovo svim predizbornim anketama, agencije su pobjednika proglasile nešto prije tri sata ujutro po washingtonskom, odnosno u 9 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Bitka za “države-bojišnice”
Malo je vjerojatno da će se to ponoviti na ovim izborima. Razloga za to je nekoliko. Prvi je činjenica da je izborna utrka ove godine vrlo tijesna s obzirom na to da su ove godine svi s puno više rezerve uzimaju rezultate predizbornih anketa, koje prije četiri godine nisu prepoznale Trumpov izborni trijumf. Unatoč postojanom vodstvu na nacionalnoj razini od oko 10-ak postotnih poena u korist Bidena, o pobjedniku američkih izbora ne odlučuje broj osvojenih glasova na nacionalnoj razini, nego broj osvojenih elektorskih glasova, što je posebnost američkog izbornog sustava, koji u ovakvom obliku postoji od osamdesetih godina 18. stoljeća.
Naime, Amerikanci još, unatoč brojnim zahtjevima da se elektorski sustav promijeni, predsjednika biraju posredno, preko elektora, dok birači u svojim državama biraju elektore. Elektorski kolegij sačinjava ukupno 538 elektora (što je država napučenija, više ima elektora), tako da je za pobjedu potrebno dobiti većinu od 270 elektora. Izbori se održavaju u svakoj državi posebno, a onaj kandidat koji osvoji više glasova osvaja sve elektorske glasove te države, osim u Nebraski i Maineu, gdje se elektorski glasovi dijele razmjerno broju osvojenih glasova.
Elektorski kolegij zapravo postoji samo virtualno, jer se elektori u prosincu, prvog ponedjeljka nakon druge srijede u prosincu, sastaju u svojim državama, gdje ispunjavaju svoje glasačke listiće i šalju ih potpredsjedniku SAD-a, koji ih pak prosljeđuje Kongresu. Ne samo da Amerikanci izravno ne biraju predsjednika, nego ni njihovi elektori ne glasaju uvijek u skladu s njihovom voljom! Samo 20-ak saveznih država kažnjavaju elektore koji svoj glas ne daju stranci koja je pobijedila u njihovoj državi, a takvih je slučajeva u prošlosti bilo, pa i prije četiri godine, kada su dva elektora odbila glasati za Trumpa.
Zbog takvog je sustava Hillary Clinton, iako je na nacionalnoj razini osvojila tri milijuna više glasova od Trumpa, izgubila izbore, jer je Trump osvojio 306 elektorskih glasova. Zbog takvog sustava predsjednička utrka zapravo se odvija samo u manjini od osam do najviše 10 saveznih država u kojima je rezultat neizvjestan. Većina saveznih država su čvrsto ili crvene ili plave, odnosno republikanske ili demokratske. U nekim je državama, međutim, rezultat neizvjestan. Riječ je o, kako ih nazivaju, “državama-bojišnicama” ili “njihajućim”, neodlučnim državama, za čije se elektore bore predsjednički kandidati.
I zbog toga su ove godine sve oči uprte u Pennsylvaniju, Wisconsin, Michigan, Arizonu, Floridu, Sjevernu Karolinu, Iowu, Ohio, Georgiu i Floridu, koje su bojišnice ovogodišnjih izbora i u kojima se, zapravo, odlučuje o pobjedniku izbora, pri čemu su, naravno, najvažnije one među njima koje daju najviše elektorskih glasova, a to su Pennsylvania, Ohio i Florida. Trump je prije četiri godine pobijedio jer je demokratima neočekivano preoteo Wisconsin, Michigan i Pennsylvaniju, a sada Biden u ključnim državama stoji nešto bolje nego što je stajala Hillary Clinton prije četiri godine, ali nakon njezina poraza nitko više nije siguran u pouzdanost anketa.
I zato su Trump i Biden do zadnjeg trenutka neumorno obilazili upravo te države. Ovogodišnju utrku zakomplicirala je pandemija koronavirusa, koja je teško pogodila SAD. Da su se izbori održali prije pandemije, vrlo je vjerojatno da bi na tim izborima s odličnim gospodarskim pokazateljima, solidnim stopama rasta BDP-a i visokom stopom zaposlenosti – a znamo da Amerikanci na izborima odlučuju u skladu sa stanjem svoje lisnice – Trump ostvario glatku pobjedu. Međutim, izbori se održavaju usred pandemije, koja ih je pretvorila u plebiscit o Trumpu i načinu na koji je upravljao zdravstvenom krizom, što je Trump pod svaku cijenu želio izbjeći.
Moguć scenarij iz 2000.
Pandemija je jedan od glavnih razloga zbog kojih je broj onih koji su već glasali, poštom ili na biralištima, već viši od 93 milijuna, što je više od dvije trećine ukupnog broja birača na prošlim izborima. Pravila brojenja njihovih glasova razlikuju se od države do države. U nekim ključnim državama dopušteno je brojenje glasačkih listića koji su stigli poštom do izbornog dana, dok se u nekima prihvaćaju i listići koji stignu i nekoliko dana nakon izbornog dana.
Zbog toga bi prvi rezultati, na temelju dopisnog glasanja, mogli ukazivati na Bidenovu prednost, što bi se kako budu pristizali rezultati glasanja na dan izbora moglo preokrenuti u Trumpovu korist s obzirom na to da je poznato da demokratski birači više preferiraju dopisno, a republikanski glasanje na biralištima na dan izbora. Situacija bi se ponovno mogla početi mijenjati u Bidenovu korist kako se budu prebrojavali glasovi koji još stižu poštom, a sve bi to moglo trajati danima, što bi se ubrzo, s obzirom na to da Trump dopisno glasanje proglašava prijevarom, moglo pretvoriti u sporove koji bi se najprije mogli preseliti na sudove, a na kraju i na Vrhovni sud, koji bi naposljetku, kao i 2000. godine, kada su Amerikanci dobili pobjednika nakon 36 dana, mogao odlučivati o pobjedniku.
Dobro obaviješteni portal Axios objavio je da Trump planira u izbornoj noći objaviti pobjedu ako se bude činilo da vodi čak i ako to ne bude upućivalo na većinu u elektorskom kolegiju, što je Trump demantirao, ali je potvrdio kako će se “čim glasanje bude gotovo”, uključiti odvjetnici, što samo znači da bi se izbori mogli pretvoriti u neizvjesnu i dugotrajnu pravnu bitku.
vi novinari ste naj veća ološ, trebali bi biti nepristrani i neovisni ali vi to niste vi ste smeće što se naziva novinarima!!