Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 5
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
OSIJEK

Grad s političkim ključem 
za RH ili poligon za sukobe 
golih partijskih činovnika

Foto: Pixsell
1/9
31.08.2019.
u 16:34

Osijek će biti jako involviran jer su akteri pa i autori predsjedničke kampanje vezani za taj grad. S druge strane, Slavonija je kraj iz kojeg se mladi iseljavaju...

Najžešće bitke u sljedećoj predsjedničkoj kampanji mogle bi se voditi – iz Osijeka. Ili će se u njemu barem “zakuhavati”. Težište utrke za Pantovčak, barem kako se čini prije njezina službena početka, prebačeno je u slavonsku ravnicu koja politički, gleda li se presjek još od početka 90-ih, nikako nije uspavana.

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro rodom je iz Višnjevca, osječkoga prigradskog naselja.Životom i karijerom za Osijek je vezan i Mate Radeljić – iz tog je grada i stigao ravno u Ured predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, kao savjetnik. Taj “nevidljivi čovjek iz sjene” mogao bi, pak, odigrati ključnu ulogu u Škorinoj kampanji. Iako su desetljećima nosili u džepu istu stranačku iskaznicu, Grabar-Kitarović i Škoro počeli su već odavno otvoreni rat. No, i aktualna predsjednica ima svoju osječku uzdanicu – šef stožera joj je Ivan Anušić, osječko-baranjski župan i čelnik tamošnjeg HDZ-a.

– Osijek će sigurno biti jako involviran jer su akteri, pa i autori predsjedničke kampanje vezani za taj grad. Ivan Anušić je župan. “Izvođač radova” u Škorinoj kampanji je Mate Radeljić jer raspolaže, ja bih to rekao, makijavelističkim vještinama koje su se pokazale uspješnima i u vođenju Osječke televizije, i na savjetničkoj funkciji na Pantovčaku, pa to jednostavno primjenjuje i na Škoru, koji je projekt za rušenje Kolinde Grabar-Kitarović. I to ne čini samo zato što je najuren iz Ureda predsjednice, već je riječ o tome da dio desnice nije zadovoljan aktualnom predsjednicom. S druge strane, Slavonija je kraj iz kojega se mladi iseljavaju, a tu je veliki bazen birača. Uglavnom su ti birači okrenuti desno, ali ima i onih bliže centru, a upravo će se za njih voditi prava borba, oni su zanimljivi i Zoranu Milanoviću, i Kolindi Grabar-Kitarović, i Miroslavu Škori – mišljenja je analitičar Jaroslav Pecnik.

Radeljić ne skriva animozitet prema bivšoj šefici, Škoro uživa popularnost u Slavoniji pa se nametnulo pitanje nije li izbor Anušića na čelo stožera zapravo pokušaj uspostavljanja ravnoteže na istoku Hrvatske. Anušić to odlučno demantira.

Duboko u prošlosti

– Činjenica je da je jedan predsjednički kandidat i dio njegova stožera iz Osijeka, no to nipošto ne znači da će se najžešće bitke voditi u Osijeku. Pitate konkretno za Miroslava Škoru i njegova savjetnika Matu Radeljića, da, iz Osijeka su rodom, ali danas nijedan od njih dvojice ne živi u Osijeku. Ne mislim da će presudnu ulogu u izboru predsjednika igrati mjesto rođenja ili odrastanja bilo kojeg kandidata. Gospodina Škoru iznimno cijenim kao estradnog umjetnika, njegovo je pravo da se još jednom okuša u politici. Legitimna je želja svakog građanina da poželi biti predsjednik, svim kandidatima želim sreću – ističe Anušić.

Osječanka Biljana Borzan, SDP-ova europarlamentarka, uvjerena je da će se njezin nekadašnji stranački šef Zoran Milanović podjednako fokusirati na cijelu Hrvatsku.

– Vjerujem da će mnogima biti puna usta Slavonije, a ništa se iz toga konkretno neće izroditi, nego prigodno za izbore, u stilu “stvori nadu, a poslije zaboravi” – kaže B. Borzan. Prvi je put Osijek u političkom žarištu, a da to nema veze s Branimirom Glavašem. Zasluge za tu pažnju ovoga puta on sam pripisat će Škorinu podrijetlu i njegovim “ozbiljnim namjerama da postigne što kvalitetniji rezultat”.

– Spletom okolnosti, tu je i politički Karapandža, “kuhar” Mate Radeljić, a i šef kampanje Kolinde Grabar-Kitarović koja još nije ni istaknula svoju kandidaturu. Nikakvih drugih razloga ni utemeljenosti za žarište interesa vezano za ljude iz ovoga kraja ja ne vidim – reći će Glavaš, i naglasiti da su slavonski birači interesantni za sva tri kandidata kojima se pripisuju najveći izgledi u utrci za Pantovčak. Vladimir Šeks, Branimir Glavaš, Anto Đapić, Ivan Vrkić, Zlatko Kramarić, Krunislav Olujić, Biljana Borzan, Ivan Vrdoljak, Miroslav Šimić, Đuro Glogoški, Mate Radeljić, Ivan Anušić, Miroslav Škoro – svima njima zajednički je Osijek.

I svi bi oni negodovali što ih se stavlja u istu rečenicu. Rezimirajmo ukratko: Šeks i Glavaš osnivali su HDZ, Anto Đapić najprepoznatljiviji je šef pravaša, Ivan Vrkić istaknuti je sudionik Hrvatskog proljeća i ključni akter mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Zlatko Kramarić bio je čelnik Liberalne stranke, Krunislav Olujić bivši je predsjednik Vrhovnog suda i član HDZ-a. Aktualni je čelnik HNS-a “lega” Ivan Vrdoljak, a Biljana Borzan nagrađivana je hrvatska europarlamentarka.

Ustavni sudac Mato Arlović sjedio je u Saboru u pet mandata, a biran je iz redova SDP-a. Đuro Glogoški jedan je od vođa braniteljskog prosvjeda u šatoru u Savskoj ulici, u doba Vlade premijera Milanovića. I da zakoračimo još dublje u prošlost, karijeru u policiji i tajnim službama upravo je iz grada na Dravi započeo Josip Perković. Osječani su posljednja tri desetljeća važne karike u političkom lancu na nacionalnoj razini. Ironično je, stoga, što je Slavonija danas kraj iz kojega se masovno iseljava, a sve je rjeđim linijama povezan sa Zagrebom i ostatkom Hrvatske, i u doslovnom značenju, ali i u prenesenom.

Akteri s političke scene upirat će prstom jedni u druge. Stariji će za mlađe reći da su “politički profiteri”, bez “ikakve ideologije”, dok će mlađi njih prozvati da su im ostavili “opustošenu zemlju”. Kada se 1989. osnivao HDZ u barakama u Zagrebu, od 48 prisutnih, zanimljivo je, čak ih je 29 bilo iz Osijeka.

– Takvo je područje, specifično. I u davnoj prošlosti, i u ne tako davnoj, i u sadašnjosti izloženo je riziku i izazovima, i političkim, i sigurnosnim, i svakim drugim. Jer, na krajnjem smo istoku, na tromeđi Mađarske, BiH i Srbije, ljudi tu postaju politički svjesniji i vizionarski nastrojeni jer osjećaju i vide da je život na istoku teži u svakom pogledu nego u ostatku Hrvatske. Takvo okruženje, na neki način, iznjedri ljude koji žele nešto raditi i mijenjati svojim političkim djelovanjem – rezimira Ivan Anušić.

Propuštene prilike

Kontinuitet utjecaja Slavonije izgubio se, po njemu, u trenutku okupacije i potom mirne reintegracije, “kada je propuštena prilika da se Slavonija razvije”. Umjesto toga, “žitnica Hrvatske”, u to vrijeme industrijski vrlo razvijeno područje Hrvatske, je devastirana.

– U prošlosti smo imali snažne i utjecajne političare koji su dolazili s naših područja, ali oni očito nisu napravili dovoljno da bi pomak u gospodarskom, političkom i svakom drugom smislu bio opipljiv i vidljiv u Slavoniji. Mi smo krivi jer smo birali ljude koji svojim radom to nisu ničime zaslužili niti su to opravdali, ali i dalje su dobivali priliku. Neke su se stvari u Slavoniji počele mijenjati, ali najteži će zadatak biti promijeniti mentalitet. Strašna je apatija, građane više ništa ne zanima, svi su im političari isti. Neki poslodavci imaju ekstraprofite, a i dalje isplaćuju minimalce, ljudi su potplaćeni i jedva spajaju kraj s krajem što je i rezultiralo snažnim egzodusom u zemlje Europske unije – prikazuje Anušić.

Za sam će grad Osijek reći da mora biti najveći generator razvoja istoka Hrvatske kao četvrti najveći grad u Hrvatskoj i središte istoka Hrvatske, ali “da raznorazne koalicije koje su politički najutjecajnije sve više postaju svrha same sebi, a ne razvoju grada Osijeka, Slavonije i istoka Hrvatske”.

– Ako se tako nastavi, Osijek više neće biti četvrti grad u Hrvatskoj, preteći će ga Zadar, pa možda i Brod. Nadam se da se to neće dogoditi i da smo svi mi koji imamo ključne političke funkcije na području Slavonije svjesni potencijala koje imamo te da je krajnji trenutak da ozbiljnije i sadržajnije prionemo njihovoj realizaciji – zaključuje župan.

– Slavonci odaju dojam da nisu glasni, dopuštaju da ih se izgura, ali kada se pogleda koji su nas Slavonci predstavljali u politici, počevši od Glavaša, Đapića pa do Vrdoljaka, definitivno ne možete reći da su tihi i samozatajni – kaže, pak, Biljana Borzan.

Pogubni utjecaj političara 90-ih osjetimo dan-danas u najgorem obliku. Kako je uništena industrija, nismo se uspjeli oporaviti. Kada se gleda utjecaj Dalmatinaca u politici, koji su čuvali brodogradilišta kao stratešku granu, postavlja se pitanje tko je nama čuvao poljoprivredu? Ne da se nisu oduprli utjecaju raznih skupina, uvoznih lobija, nego su možda i imali svoju korist. Mi smo došli na opustošenu zemlju – stava je ona.

Devedesetih je, po njoj, “napravljena osnova gdje je sve uništeno, a kasnije nije bilo snage da se stvari poprave i riješe”.

– Pričalo se Osijekom kako su poslije rata dva istaknuta političara sjedila i dogovarala se, a mama jednoga od njih, koja se vrzmala po kući, čula je razgovor i rekla: “Djeco, da nisu ovi okupirani dijelovi okupirani, vi biste i njih prodali” – navodi ona. Prilično kritički na današnje političke aktere iz svoga grada gleda Branimir Glavaš.

– Političari koji se sada pojavljuju samo su blijede kopije originala s konca 80-ih te 90-ih godina. Nas je motiviralo stvaranje hrvatske države, rušenje Jugoslavije, uvođenje višestranačja u bivši sustav, proglašenje neovisnosti i borba za opstanak te novostvorene države 1990. Mi smo imali motive 80-ih godina, i desetljeće prije, ovisno tko je koliko star. Šeksova politička aktivnost praktički je od 70-ih, moja je od 80-ih, imali smo jasno zacrtane motive zbog čega smo u to ušli. A ovo danas politički su profiteri koji bi kruha bez motike, niti imaju ideoloških vodilja niti minimalnih stručnih znanja – govori Glavaš.

Slavonija nije rasadnik političara, poručuje on pa objašnjava: – Neki sebi umišljaju da je došlo njihovo vrijeme, a niti su kompetentni, niti imaju ideoloških političkih motiva i razloga, niti stručnih i profesionalnih referencija za posao kojim se bave – zaključuje.

Suputnik svima njima umirovljeni je profesor Jaroslav Pecnik. Kratko je bio u politici, s pojavom Laburista, a aktivno prati i komentira politička zbivanja.

– Kad se uzme u obzir broj Osječana u barakama, jasno je potpuno da je taj utjecaj tijekom svih tih godina velik jer je HDZ stalno na vlasti, a i kad nije na vlasti, on iz sjene vlada, jer ima tako raspoređene ljude u državnom aparatu. I za sve dobro i loše oni su odgovorni. Pitanje je za sve: što su napravili za Slavoniju i Osijek. Uz najbolju volju, ja ništa spektakularno ne vidim. To su, u prvom redu, partijski činovnici – započinje on. Korijen je tog utjecaja, stava je, u HDZ-u.

Vođa navale

– Šeks je najbolji primjer. Čovjek koji je u svemu i svugdje, čak mu možda i nije ambicija da bude prvi. Malo je začudno da njegov posinak Karlo Ressler bude prvi na listi HDZ-a za Europarlament. Kum je s predsjednikom Ustavnog suda Miroslavom Šeparovićem i s predsjednikom saborskog kluba HDZ-a Brankom Bačićem... – kaže Pecnik. Na suprotnoj je strani, podsjeća, stasao Mato Arlović.

– Kao saborski zastupnik, bio je zaista pravni lider, dobro je parirao Šeksu, ali sebi je izborio mogućnost da ga se bira u Ustavni sud, a ustavne suce bira se političkim putem, iako mu se pravno znanje ne može poreći – nadovezuje se naš sugovornik.

Ivan Vrdoljak trenutačno je najistureniji Osječanin na nacionalnoj političkoj sceni, no Pecnik će za njega istaknuti da je krivac za raskol HNS-a.

– Pokazao je tko je kada je HNS iz koalicije sa SDP-om odveo u koaliciju s HDZ-om, a kleo se da to nikada neće učiniti. On nije čovjek bez sposobnosti, ali uništio je stranku koja danas nije ni lijevo ni desno, nego nigdje – mišljenja je Pecnik. 

Komentara 8

AE
Aedes2017
21:20 31.08.2019.

Kažu : Slavonci Glavaš ,Đapić ,Vrdoljak...udari me peglom ! Nema tu ni ,,S ,, od Slavonije ! Čistokrvni hercegoidi I po kulturi I po ponašanju ! Devastirali su Osijek.

DU
Deleted user
18:21 31.08.2019.

Slavonija je bila najrazvijenija regija u Jugi dok je Tuđman i tajkuni nisu razmontirali.

DU
Deleted user
17:20 31.08.2019.

Vi novinarcici proizvodite sukobe

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije