Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Boom malih pivara

Hrvatsko je tržište puno predivnih zanatskih piva

25.05.2015., Jastrebarsko - Pivovara Nova Runda. Marko Filipi i  Miroslav Suvak.  Photo: Igor Kralj/PIXSELL
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/6
03.06.2015.
u 08:00

Neovisno pivarstvo toliko je zabavno, kao da se događa negdje drugdje, a ne u Hrvatskoj

Hrvati vole pivo. I to nije tajna. Po Euromonitoru svatko od nas popije 82 litre godišnje. Ali, sladokusci kakvi jesmo, volimo i da je pivo hladno i – dobro. A kad je riječ o pivu, pojam kvalitete je craft. Zanatsko pivo. Jasno, to nije naša izmišljotina – craft je u Europu prije desetak godina stigao iz Amerike. I od tada proizvodnja stalno raste.

Zanatskim pivovarama, odnosno craftom, označavaju se pivovare koje su u većinskom privatnom ili neovisnom vlasništvu. Dakle, ne mogu biti dio korporacije. Također, moraju se odlikovati visokom kvalitetom proizvoda, inovativnošću i kreativnošću u pristupu. Kako u proizvodnji tako i u dizajnu ambalaže. Zanatske pivovare njeguju proizvodnju piva po stilovima kojih je oko 25. Među njima se ističu ale pivo kao suprotnost komercijalnim lagerima koji dolaze iz velikih pivovara. Slobodna definicija ale piva jest da je to proizvod kojemu kvasac fermentira pri višoj temperaturi. Pri tom postupku fermentacija ne završava potpunom pretvorbom šećera u alkohol tako da su takva piva uglavnom gušća i malo slađa, a nisu suha.

Nositelji pokreta zanatskog piva u Hrvatskoj kućni su pivari, većinom okupljeni oko foruma pivarstvo.info koji djeluje već godinama. Upravo su iz tog kruga iznikle današnje zanatske hrvatske pivovare koje svakodnevno bilježe rast popularnosti. Ali, odmah treba reći – ovo nije samo interesna zajednica, to je doista pokret kakav još nismo vidjeli u Hrvata. Tulumi im izgledaju kao Woodstock, a međuljudski su odnosi na razini zen budizma. Svađa i povišenih tonova među njima nema.

– Rekao bih da je sve počelo s Andrejem, Marijem Bošnjakom i Davorom Malenicom Ferdom na forumu. Tu smo se upoznali, a to je još uvijek mjesto u koje možete slobodno doći i naučiti sve o kućnom pivarstvu – kaže čovjek zaslužan za proboj zanatskog pivarstva u nas. Matt Hollingsworth, Amerikanac, hrvatski je zet koji nam je prenio američko shvaćanje pivarstva pretočeno u craft. Na početku, prije pet godina, sve je još bilo skromno, no nakon što je održano prvo hrvatsko prvenstvo u kućnom pivarstvu sve se pokrenulo.

– Razvoj neovisne pivarske scene u Hrvatskoj logičan je slijed događaja. Svjedočimo globalnoj pivskoj revoluciji u kojoj je sve više prostora za male pivovare koji potrošače privlače kvalitetom i raznolikošću ponude – kaže Milan Peh, radijski voditelj i pivski connoisseur već 20 godina, i dodaje da su većinu domaćih craft pivovara pokrenuli ljudi koji su se godinama uspješno bavili kuhanjem kod kuće.

– Gdje će sve završiti? Teško je reći. Rekao bih da će se izbor još proširivati jer će se novi pivari nastojati istaknuti različitošću – kaže Hollingsworth. Dodaje i da ćemo kao potrošači imati sve više izbora. Neće to biti ništa slično američkom tržištu jer je tradicija drugačija. No scena raste nezaustavljivo.

– Cijela svjetska pivska scena kreće u tom smjeru, a velike korporacije nisu konkurencija. Vjerojatno to nemaju namjeru ni biti. Jer riječ je o malim pivovarama koje se mogu lakše prilagoditi potrebama tržišta i ponuditi veću raznolikost – ističe Milan Peh.

No, Hrvati se mogu pohvaliti da su imali craft pivovaru prije negoli je postojalo 85 posto današnjih američkih pivara.

– Ove smo godine proslavili 20. rođendan – kaže Ivan Nauković iz Pivovare i pivnice Medvedgrad i nastavlja: – U to doba aleovi, kao nositelji zanatskog pivarstva, kuhali su se tek u Belgiji, Irskoj i Velikoj Britaniji. Puno smo različitih vrsta kuhali prvi i tako bili predvodnik trendova. Pivovara Medvedgrad slijedila je craft filozofiju puno prije nego što se ona i zvala craft. Upravo je prošlog tjedna Pivovara i pivnica Medvedgrad predstavila drugu ediciju svojeg india pale alea Fakin, nakon tamnog piva Agram stout.

A prva trgovačka marka proizašla iz foruma pivarstvo.info, a s njom i prvi komercijalni pale ale (to je i najpopularniji pivarski stil među zanatskim pivarima) bila je Nova runda. Dvojac Miroslav Šuvak i Marko Filipin prošle godine, uoči ljeta, predstavili su svoj komercijalni pale ale kao logičan nastavak petogodišnjeg staža u kućnom pivarstvu. Danas svoje pivo kuhaju u velikom zakupljenom pogonu u Jastrebarskom kapaciteta 25.000 litara.

– Za nas zanatsko pivarstvo nije samo kuhanje piva. Ono je način života, nešto čemu smo se odlučili posvetiti. Nije lako, puno je odricanja. Ni investitori ni država nisu imali viziju ni uočili ovaj trend koji je svakim danom sve jači. Počeli smo sami, nešto smo uprihodili od crowdfundinga, praktično si još nismo isplatili plaću, ali u ovo vjerujemo. Pa napustio sam dobro plaćeni posao u Agrokoru da bih se u životu bavio onim što me zanima – govori Miroslav. – Željeli smo ponuditi kvalitetno domaće craft pivo po nižoj cijeni od skupih uvoznih craftova, ali i da to pivo uvijek bude svježe. Zato smo odlučili prodavati samo točeno. U ovom pogonu možemo imati proizvod stalne kvalitete i kapacitet koji će omogućiti stalnu prisutnost na tržištu – kaže Filipin. Miro i Marko otkrivaju kako uskoro idu i u izvoz, ali ne na Zapad, već u Crnu Goru!

Ubrzo nakon njih pojavila se Zmajska pivovara, najuspješniji pivski startup u Hrvata. Zmajska je već osvojila dva vrijedna priznanja referentne stranice za ocjenjivanje piva Ratebeer. Majstor pivar Andrej Čapka jedan je od najboljih u Hrvatskoj. Okupio još i Bojana Papa te najnagrađivanijeg hrvatskog pivara Marija Žerjava Primariusa, koji se može pohvaliti dvama svjetskim odličjima.

Uložili tri milijuna

– Nekako je logično bilo da nastavim što sam započeo prije 13 godina kada sam skuhao svoje prvo pivo. Mogao sam nastaviti živjeti komotno kako sam živio do tada, bio sam programer u toplom uredu. Ali nisam se želio gledati tamo za deset godina – govori Andrej u svojoj pivovari od 370 kvadrata, smještenoj u zagrebačkoj Baštijanovoj ulici, u koju je uloženo tri milijuna kuna. Investirala je obitelj i prijatelji, ali i uz HBOR-ov kredit dobiven uz jamstvo HAMAG-a.

– Nismo mi konkurencija velikim pivovarama iako smo prvi koji smo na tržište plasirali flaširano craft pivo. Mi smo nadopuna. Sretan sam što se od entuzijazma stiglo do ovakvog uspjeha jer sada doista teško zadovoljavamo potražnju. Naše novo pivo Pozoj rasprodali smo prije nego što smo ga skuhali – govori nam o uspjehu obiteljsko-prijateljskog pothvata. A to radi iz ljubavi prema pivu, a ne radi novca. Slično kao i Žerjav, koji kaže kako je pivo počeo kuhati jer je želio popiti nešto finije.

– Ništa komercijalno nije mi se sviđalo, počeo sam kuhati sam, a nagrade su došle same. Nije cilj kuhanja piva da se osvoje nagrade ili zarada, hrvatsko je neovisno pivarstvo zajednica kojoj je smisao uživanje i atmosfera – kaže najnagrađivaniji hrvatski pivar. Izvoz je već dogovoren i u njihovu će pivu uživati stanovnici dviju europskih zemalja.

Popularan je brend i Varionica. Pivo koje se u Zagrebu može pronaći na tri lokacije, a na moru uskoro na dvije. Davor Simičić i Matija Mrazek također su dio kućnopivarske zajednice s četverogodišnjim iskustvom kuhanja, pri čemu su "iskuhali" 22 stila.

– Nije mi bilo teško ostaviti dobro plaćen posao zbog kuhanja piva. No to je bilo i neminovno kad sam se odlučio baviti ovim jer je administracija užasno zahtjevna kad se radi o pokretanju pivskog biznisa. Da bismo mogli početi trebalo nam je dvije godine da prikupimo svu dokumentaciju – kaže Davor.

I oni su počeli s popularnim pale aleom pa bi se naprečac moglo zaključiti kako se ipak radi o konkurenciji iako pivari tvrde suprotno.

– Ne. Isto kao što imate različitu graševine, tako i određeni pivski stil ne samo da može nego i treba biti različit od istog stila nekog drugog pivara. Pivo je vrlo kompleksan proizvod pa se razlika može ostvarivati na više načina. Ali redovito se to postiže upotrebom različitih vrsta hmelja – objašnjava Matija. Dečki svoje pivo, također točeno, kuhaju u Donjem Vidovcu u Hotelu Golf čiji je vlasnik Robert Nestić. Kapacitet je osam tisuća litara, od kojih očekuju da uskoro počnu vraćati uloženih oko 300.000 kuna.

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL, Josip Regović/PIXSELL

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

No, o bilo kakvom pivarstvu u Hrvatskoj teško možemo govoriti bez spomena Daruvara. Iz pogona poznate Daruvarske pivovare dolaze tri nova pivska brenda. Filip Ileković frontmen je sve popularnijeg Petog elementa, koji nije pale ale, nego american blonde ale. Ili slobodno rečeno – pivski stil koji je na pola puta između prosječnog komercijalnog lagera i pale alea.

– S našim ABA-om 5th element radimo izvrstan posao jer se odluka da proizvodimo pivo s manje hmelja i manje arome pokazala dobrom – kaže Filip koji je, uostalom kao i ostali hrvatski craft pivari, ispoštovao i zahtjev za posebnim identitetom trgovačke marke. Peti element puni u posebne retroboce, a obilježava ga pet etiketa – vatra, voda, vjetar, zrak te ljubav majstora pivara.

– Ovo je prvo hrvatsko ale pivo koje je skuhano u nekoj industrijskoj pivovari. Uspjeli smo radnike motivirati do te mjere da proizvodnja i flaširanje atmosferom podsjećaju na kućnopivarski podrum – kaže Filip i naglašava kako će se Peti element uskoro prodavati u još nekoliko stilova.

– Sama ABA ne ide u trgovačke lance, već ga distribuiramo samo u restorane, kafiće i hotele, ukupno na oko 30 lokacija – kaže Ileković.

Iz Daruvara stiže i jedan neovisno proizvođeni lager. Pivo Bošnjak u kratko je vrijeme steklo poklonike, riječ je o proizvodu koji ima nekoliko specifičnosti.

– Moj brat i ja kuhamo pivo na očevu imanju više od 15 godina. U međuvremenu smo, za izmjena zakona o poljoprivredi, registrirali OPG tako da smo jedan od prvih OPG-ova koji ima registriranu proizvodnju piva u Hrvatskoj – kaže Novogradiščanin Mario Bošnjak. – Kako nismo u mogućnosti proizvest pivo s duljim rokom trajanja, a poučeni lošim iskustvom s prodajom nefiltriranog i nepasteriziranog piva u boci, odlučili smo se na zakup vanjskih kapaciteta koji će proizvesti pivo za nas po našem receptu i s našim sirovinama. Mi i dalje na OPG-u kuhamo pivo koje plasiramo isključivo kegovima u lokalnim ugostiteljskim objektima i u vlastitoj kušaonici. Cilj nam je širiti kapacitete, kao i asortiman piva – ističe.

Mnoštvo lokalnih piva

Hold'em brewery najmlađi je neovisni brend na tržištu. Osnovala su ga trojica prijatelja, Marko Nerić, Dinko Šego i Mihajlo Krajić, a odnedavno imaju i pomoć. U hrvatsku se craft-scenu uključio i Robert Knjaz.

– Sve je to u redu, televizija, reklame, eventi, i dalje sam u svemu tome. Ali dođe vrijeme kada poželiš ući u nešto što je potpuno drugačije. Ne kao biznis, jer nisam uložio ozbiljan novac, već zato što volim pivo, pogotovo domaća craft piva. Dečkima pomažem kao promotor, kuhanje je samo njihovo, a u tome su stvarno dobri – kaže Knjaz.

Prije nego što probate ovaj pale ale, uočit ćete ime – All in.

– Kao mladići dosta smo kartali, rekreativno, naravno, a onda nas je približila i ljubav prema pivu. To je ostalo do danas pa smo pokrenuli zajednički posao koji je proizašao iz entuzijazma. Dugo smo se bavili kućnim pivarstvom, koje smo sada nastavili u Daruvarskoj pivovari, gdje se All in kuha po našoj originalnoj recepturi – govore dečki iz All ina.

Na vizualnom identitetu očito se radilo dosta tako da, uz zanimljivo ime, ide i atraktivna ambalaža.

– Željeli smo napraviti pivo koje će biti prihvatljivo većini koja traži nešto kvalitetnije i prirodnije od industrijskih lagera, ali da u svakom pogledu to ostane pravo craft pivo. To nam Daruvarska pivovara u svakom slučaju može pružiti. Upalilo je, prisutni smo na 30 lokacija, a uskoro ćete vidjeti još neke naše nove stilove – govore dečki iz Hold'em brewery.

Ovo, dakako, nije sve što se može pronaći u hrvatskom craftu. San Servolo poznat je otprije, po hrvatskim županijama dostupno je i nekoliko lokalnih brendova poput Križevačkog. Ima tu i zanimljivosti poput brenda Visibaba, koji se kuha u poznatoj pivovari Kabinet u Srbiji po recepturi dvojice Belgijaca, Axela Deshayesa i Yvesa Taque, koji ga onda prodaju u Hrvatskoj, u kojoj je vrlo popularno.

– Imao sam u Belgiji na studiju cimera Hrvata koji me toliko zainteresirao za Hrvatsku da sam morao doći. I ostao sam! Radio sam različite poslove, čak i na baušteli, a onda sam shvatio da je belgijska tradicija neovisnog pivarstva slabo prisutna ovdje. Kuhanje piva bilo je rješenje za mene – kaže Axel. Jednom, vraćajući se iz Beograda, sasvim slučajno otkrio je Kabinet, koji je imao pivara koji može skuhati pivo kakvo su željeli.

– Sada, osim naših Janis Hoplin, John Lemona i Boba Barleya, ovdje zastupamo i piva iz Kabineta u kojem kuha poznati neovisni danski pivar Mikkeler – govori Axel.

Neovisno pivarstvo u Hrvatskoj očito je moguće. Sve ovisi o ambiciji kakvo pivo želite, hoće li ono biti dostupno u bocama, kroz koje ga kanale želite plasirati. A jedno je sasvim sigurno – bolju atmosferu i više zabave nećete pronaći ni u jednoj drugoj industriji. Neovisno pivarstvo u Hrvata kao da se događa negdje drugdje.

>> Posjetite blog 'Volim pivu'

Komentara 7

PA
pan-am
10:17 03.06.2015.

Sigurno zbog financija,ali fakat kasnimo za ostatkom EU,ovih malih pivovara u Njem,Aut,Ch,Ita, i ostatku ima skoro svako selo.

MA
Markosi
09:50 03.06.2015.

Daj otvorite svoju malu pivnicu u Savskoj da se moze kusat direktno i u miru a ne da se trazi to pivo po fradu......

Avatar ucjena
ucjena
11:17 03.06.2015.

treba prodavati samo naše, napraviti još pivovara zaposliti ljude, izmišljati nazive i ici če ko alva, samo napišite na engleskom, pivo je pivo!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije