Sigurnost proizvodnje i uzgoja peradi, kontrole i inspekcije, povećana potražnja za piletinom i jajima, učestale afere sa salmonelama..., neke su od tema o kojima će u rujnu u Dubrovniku na 15. europskoj konferenciji o peradarstvu raspravljati više od 1550 stručnjaka iz čak 59 zemalja.
Prof. dr. sc. Estella Prukner Radovčić, predsjednica hrvatskog ogranka Udruge za znanost WPSA (World’s Poultry Science Association) te potpredsjednica Europske federacije peradara, kaže kako je ta grana animalne proizvodnje i po znanstvenim dostignućima i po proizvodnim uspjesima Hrvatsku svrstala u sam vrh peradarstva u Europi i svijetu. Stoga je u konkurenciji s Nizozemskom, Španjolskom i Turskom ove godine domaćinstvo kongresa pripalo upravo Hrvatskoj. S prof. Prukner Radovčić razgovaramo o trendovima u peradarstvu, što jedemo...
Kad je u pitanju peradarstvo u Europi i svijetu, je li Hrvatska pet godina nakon ulaska u EU napredovala ili nazadovala?
Prosječna godišnja stopa rasta proizvodnje mesa peradi u Europi je približno 3%, a iako proizvodnja kontinuirano raste i u Hrvatskoj, po stopi od 3,2%, danas ni mesa ni jaja nemamo dovoljno i uvoz je nužan. Trošimo oko 22 kg per capita (EU 23,6 kg), dok uvoz mesa peradi u 2016. bilježi rast od 11%, a izvoz 7%. Proizvodnja jaja stagnirala je 2013. i 2014. jer se proizvođači nisu na vrijeme prilagodili direktivi EU o dobrobiti životinja za tzv. obogaćene kaveze ili podno držanje konzumnih nesilica. No proizvodnja se polako vraća u normalu i lani je iznosila oko 675 milijuna jaja, dok je godišnja potrošnja oko 750 milijuna, 180 jaja po stanovniku.
Kolika je proizvodnja peradi u Hrvatskoj? Navodno se veliki dio tog biznisa odvija i u sivoj zoni.
Iz izvješća Radne grupe za zoonoze, a prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj je u 2016. držano 12,839.774 kokoši, dok se od 2012. do 2015. taj broj kretao negdje oko 40 mil. (purana je bilo 490.003). Prema podacima Croatiastočara, godišnje proizvedemo 85.000 tona mesa peradi, no za više od 10 mil. komada peradi na godišnjoj razini nema evidencije (samoopskrba i klanje u sivoj zoni). Za proizvodnju purana, osobito gusaka i pataka, još uvijek nema dovoljno zainteresiranih i ovisimo o uvozu, no pozitivan je podatak da je u 2017. u prvih devet mjeseci zabilježen pad uvoza pilećeg mesa u odnosu na prethodnu godinu.
Kontrolira li se hrvatsko tržište dovoljno s obzirom na učestale slučajeve “uvozne” salmonele?
Na žalost, salmonele su prisutne u proizvodnji mesa, bilo da se radi o piletini, svinjetini, teletini... No i dalje je značajan rezervoar ovih bakterija perad, osobito kada govorimo o onim vrstama salmonela koje se prenose jajima. Datira to još od 1990. kada je u svijetu proglašena pandemija uzrokovana bakterijom Salmonella enteritidis izdvojenom iz jaja. Kontrola općenito zoonoza u Hrvatskoj zasniva se na principima preventive, praćenja, nadziranja i iskorjenjivanja bolesti u svim razinama proizvodnje, a to uključuje žive životinje, hranu za životinje, objekte za proizvodnju hrane i proizvode.
A što je s kvalitetom?
Proizvođači i mesa i jaja u Hrvatskoj su vrlo dobro educirani stručnjaci i sigurna sam da su proizvodi visokokvalitetni.
Što su najveće inovacije u području peradarstva?
Oni koji se brinu o zdravlju ponosni su na inovativne vakcine protiv bakterijskih bolesti. Veliki napori ulažu se u istraživanje zamjene za antibiotike pa se pokušavaju iznaći i novi prebiotici, probiotici, dodaci biljnih pripravaka, betaglukani... Trudimo se naći i što više novih izvora proteina, kako bi se smanjio uvoz soje, iskoristili neki otpadci u proizvodnji hrane, ali i našli novi izvori bjelančevina (alge, insekti itd.). Nastoji se iskoristiti i perje iz kojeg bi se dobile nove bjelančevine. I u smještaju životinja pokušavaju se naći nova rješenja, a u farme se uvodi informatizacija...
Kakva je budućnost hrvatskog i europskog peradarstva?
Proizvodnja peradi u svijetu konstantno raste, a Hrvatska sigurno ide u tom smjeru. Raste i potrošnja jaja jer su hranjiva, jeftina, blaga okusa i lako se mogu obraditi i uključiti u drugu hranu. FAO procjenjuje porast potrošnje mesa peradi za 14% ...
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Prof. dr. sc. Estella Prukner Radovčić, predsjednica hrvatskog ogranka Udruge za znanost WPSA (World’s Poultry Science Association) Sa koje planete je ova, zar Hrvatska nema pametnih hrvata i hrvatica nego na ovakve polozaje biraju one osobe koje se na prvii pogled vidi da sa Hrvatskom imaju veze ko i lanjski snig sa Himalaja?