Prošlu su poslovnu godinu u Plivi obilježili ozbiljni procesi restrukturiranja sa smanjenjem broja zaposlenih oko 25 posto te prilagodba organizacijskoj strukturi izraelske Teve. Prema riječima Matka Bolanče, predsjednika uprave Plive, unatoč svim procesima u kompaniji godina je završena s rastom prodaje od 6,3 posto i izvoza od oko 5 posto. Ostvarena je i neto dobit od 67,8 milijuna kuna, uza znatno povećanje efikasnosti poslovanja.
Dobit 250 milijuna kuna
– Prošle je godine Pliva na hrvatsko tržište stavila u promet 11 novih molekula u 21 obliku i zadržala vodeće mjesto na tržištu, a u proizvodne kapacitete u Zagrebu uloženo je više od 60 milijuna kuna – istaknuo je Bolanča i dodao kako se pozitivan trend nastavlja i u prvom tromjesečju ove godine u kojem je Pliva imala neto dobit od 249 milijuna kuna.
Od ukupno 2,5 milijardi kuna prodaje u 2009., najveći udio bio je u Hrvatskoj, i to 620,7 milijuna kuna, odnosno 24,3 posto, drugo je najveće tržište Rusija sa 558,6 milijuna kuna, a treći je SAD sa 462,5 milijuna kuna. Bolanča je istaknuo kako je unatoč krizi i turbulencijama na tržištu udjel izvoza kompanije prošle godine dosegao 75,7 posto i iznosio je 1,9 milijarda kuna.
– U proizvodnji smo podigli efikasnost u broju tableta i premašili očekivan plan od 2,7 milijarda tableta u godini – kazao je Bolanča i dodao kako bi do kraja godine mogli doseći 4 milijarde proizvedenih tableta, a iduće godine pet, što bi trebalo rezultirati ulaganjem Teve u nove proizvodne kapacitete od 12 milijarda tableta u godini. Pliva je, kaže, prepoznata kao kvalitetan i pouzdan proizvođač u Tevi pa je velik broj tableta koje su se proizvodile u nekim drugim pogonima u svijetu transferiran u Plivu i sad se proizvode u Zagrebu.
Procvat kemije
Dio proizvodnje koji je za Barra bio zanemarivan, takozvana kemija, odnosno proizvodnja aktivnih farmaceutskih supstancija s pogonom u Novom Marofu, doživio je velik napredak. – U proizvodnji aktivnih farmaceutskih supstancija 2009. godine u Plivu je s drugih Tevinih proizvodnih lokacija i iz zagrebačkog Istraživanja i razvoja proveden transfer 9 novih proizvoda za potrebe svih Tevinih tržišta i za vanjske kupce iz cijelog svijeta – istaknuo je Bolanča. Dodao je kako se zahvaljujući izvrsnim rezultatima istraživača u razvoju aktivnih farmaceutskih supstancija Zagreb nametnuo kao jedan od vodećih centara za istraživanje i razvoj u cijeloj grupi, pri čemu su Plivini stručnjaci posebno prepoznati u području organske sinteze i analitičke kemije.
– Trend se nastavlja i u ovoj godini s planiranim ulaganjem od 30 milijuna kuna u proizvodne kapacitete i povećanje proizvodnje više od 30 posto u području aktivnih farmaceutskih supstancija, a već su u pripremi i važni investicijski projekti za sljedeće tri godine.
Za tržište farmaceutskih proizvoda u Hrvatskoj Bolanča kaže kako je usprkos tome što je prvi put u posljednjih petnaest godina ukupno tržište farmaceutskih proizvoda zabilježilo pad u Hrvatskoj od 2 posto, a referentno tržište čak 5 posto, Pliva zadržala svoje vodeće mjesto u Hrvatskoj i na tržištima susjednih zemalja te je do kraja prošle godine u promet stavila 11 molekula u 21 obliku. – U ovoj godini planiramo izlazak desetak novih proizvoda na tržište Hrvatske od kojih su neki i inovativni proizvodi iz Tevina portfelja. Procjenjujemo također pad ukupnog tržišta farmaceutskih proizvoda 5 posto, a u nekim je segmentima zbog izostanka sezone gripe tržište palo gotovo 40 posto – kazao je Bolanča.
Najveći su problemi u poslovanju i dalje predstavlja produžena naplata koja je u prvom tromjesečju iznosila u prosjeku 240 dana prema Plivi, što i dalje otežava poslovanje na hrvatskom tržištu uz brojne promjene regulative. – Osim produljene naplate velik su problem u privlačenju dodatnih investicija velika porezna i parafiskalna davanja po kojima je Hrvatska s poreznoga stajališta nekonkurentna zemlja. Mislim da bi država trebala bolje urediti “igralište” za privlačenje dodatnih investicija, zaključio je Bolanča.
Plivin API pogon se nalazi u Savskom Marofu, a ne u Novom Marofu kako već poslovično površno piše novinar. Naravno, njemu je to sasvim svejedno, Marof je Marof bez obzira koji mu bio prefiks, pa se stoga upućuje uredništvo da mu ne povjerava eventualne zadatke u susjednoj BiH. Obilje raznih Vakufa u toj zemlji (Gornji, Donji, Skender...) moglo bi izazvati nerazrješivu geografsku zbrku u glavi dotičničnoga, ali i dezinformiranje svih onih čitatelja koji su i dalje dovoljno ludi da i budućnosti gotovim novcem plaćaju tiskane papzjanije dezorjentiranog novinara