Prije točno 80 godina u New Yorku je preminuo veliki izumitelj Nikola Tesla. Polaganjem vijenaca na spomenik Nikole Tesle u Zagrebu obilježena je ova obljetnica. Na spomenik Nikole Tesle vijence su zajednički položili predsjednica Udruge "Nikola Tesla - Genij za budućnost" Dragica Mihajlović, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Ivan Ivanković i drugi. Upravo se oko ovog spomenika još vode prijepori.
Nakon rušenja terase ispred slastičarnice Zagreb u Masarykovoj ulici u Zagrebu, nešto bolje vidi se spomenik Nikoli Tesli koji je ta terasa dobrim dijelom zaklanjala. Međutim, ostaje činjenica da se ne radi o najsretnije odabranom mjestu za spomenik velikom znanstveniku, kao što je činjenica da taj spomenik nije napravljen za tu lokaciju, odnosno da je prenesen iz parka Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Prijepor oko lokacije spomenika, odnosno njegova mogućeg povratka u krug vodeće znanstvene ustanove u nas, vodi se već gotovo 15 godina. Tamo, kažu, ne bi imali ništa protiv.
Poklon Institutu
– Grad Zagreb i Institut Ruđer Bošković (IRB) već dugo godina njeguju uspješnu suradnju na brojnim projektima, a suradnja je formalizirana 25. svibnja 2006. kada je sklopljen Sporazum o suradnji temeljem kojeg su iste godine Institut i Grad Zagreb sklopili i ugovor o ustupanju posjeda spomenika. Navedenim ugovorom Institut u povodu obilježavanja 150. godišnjice rođenja Nikole Tesle ustupa Meštrovićev spomenik Gradu kako bi se spomenik postavio na odgovarajuću lokaciju u središtu grada i time učinio dostupnim široj javnosti. Ugovorom je Institut zadržao pravo vlasništva, a Grad Zagreb se obvezao od zakonskih nasljednika autora spomenika Ivana Meštrovića ishoditi suglasnost za drugi odljev spomenika Nikoli Tesli, koji bi bio postavljen u parku Instituta – kažu na Institutu podsjećajući da je prije sedam desetljeća Institut dobio ime Ruđer Bošković nakon što su akademik Ivan Supek, kao jedan od osnivača Instituta, te slavni kipar Ivan Meštrović dogovorili da se spomenik slavnom fizičaru i filozofu postavi u krugu Instituta za nuklearnu fiziku, danas Instituta Ruđer Bošković.
– Slijedom toga je 1956. Ivan Meštrović ponudio napraviti i spomenik Nikoli Tesli, s idejom da se taj spomenik postavi kao spomenički par postojećem spomeniku Ruđeru Boškoviću u krugu Instituta. Ovaj spomenički par smatra se poklonom IRB-u slavnog kipara Meštrovića s obzirom na to da je Institut dobio ime koje i danas nosi nakon postavljanja spomenika Ruđeru Boškoviću – podsjećaju te poručuju kako "vodeći računa o akademskoj čestitosti i želji autora da spomenici koji predstavljaju simbiozu prirodnih i tehničkih znanosti preko hrvatskih velikana Boškovića i Tesle budu izloženi unutar Instituta, IRB podržava povratak kipa Nikole Tesle na IRB prema izvornoj viziji i želji autora, kipara Ivana Meštrovića, ili da se učini odljev spomenika Nikoli Tesli kako je predviđeno ugovorom".
Međutim, Irena Kraševac s Instituta za povijest umjetnosti kaže da, osim što se većina povjesničara umjetnosti ne slaže sa sadašnjim mjestom Teslina spomenika, to je bilo i protiv želje samoga kipara.
– Ivan Meštrović izričito je naglasio da je spomenik Nikoli Tesli postavljen kao pandan spomeniku Ruđeru Boškoviću u parku istoimenog Instituta. "Original u gipsu treba poništiti jer je dovoljno da ima jedan odljev u bronzi na javnom mjestu u Zagrebu. Sa ovime će mi biti ušteđena eventualna napastovanja, da traže replike za neko drugo mjesto, što ja ne želim", pisao je Milanu Ćurčinu 25. svibnja 1958. Meštrović. Spomenik Tesli doista nema takvu umjetničku vrijednost kao druga njegova djela jer je namjenski, samo za to mjesto na Institutu. I odljev bi bio kršenje njegove volje, kao što je kršenje bilo i to što gipsani Tesla nije uništen. Spomenik Tesli u današnje vrijeme trebali izraditi suvremeni kipari mlađe generacije i za to još uvijek postoji prilika. Cijeli prostor raskrižja Masarykove, Preradovićeve i Tesline ulice zahtijeva novo promišljanje i konzervatorsku podlogu za uređenje jer se ovako pretvara u gostionicu na otvorenom – kaže Irena Kraševac. Očito je da vraćanjem spomenika na Ruđer grad ostaje bez spomen-obilježja posvećenog velikom znanstveniku i izumitelju.
Postoji još jedan spomenik Nikoli Tesli, otkriva nam Markita Franulić, ravnateljica Tehničkog muzeja koji nosi ime Nikole Tesle.
– Apsolutno se slažem da je Masarykova potpuno pogrešna lokacija za spomenik Tesli koji ionako pripada Institutu Ruđer Bošković te nije ni koncipiran za takvo mjesto. Postoji spomenik Nikoli Tesli, djelo Velibora Mačukatina koji je bio smješten u krugu tvornice RIZ. Oko njega se angažirao njegov sin kako bi mu našao primjerenije mjesto. Koliko znam, ta je skulptura sada u Ljevaonici umjetnina Akademije likovnih umjetnosti, napravljena je 1954., a postavljen 1960. Doista bi mu trebalo pronaći adekvatno mjesto i stoga što je i RIZ dio naše industrijske baštine. Time bismo dali dignitet i Tesli i industrijskoj baštini – kaže ravnateljica Franulić. Mačukatinov spomenik doista jest u Ljevaonici, kaže nam kiparov sin.
Ušao u stečajnu masu
– Spomenik je ušao u stečajnu masu RIZ-a. Postojala je inicijativa da pravni nasljednici RIZ-a poklone spomenik gradu, no grad zbog određenih pravnih zavrzlama nije bio zainteresiran. Može se napraviti odljev, što košta, a možda bi Grad bio zainteresiran za takvo rješenje. Vlasnik sam autorskih prava i složio bih se da se takav odljev postavi ili na to mjesto, jer je bitno manji od sadašnjeg, ili u Tehničkom muzeju, jer to je također jedina spomenička plastika Mačukatina, osim onih na Mirogoju. Mislim da je spomenik koji je izradio moj otac daleko primjereniji tom prostoru u centru grada nego ovaj koji je dopremljen iz Ruđera – kaže Velibor Mačukatin ml.
Doznajemo da je spomenik doista promijenio vlasnika u stečajnom postupku, to je sada tvrtka VMD, a u samom postupku je i sklonjen u Ljevaonicu jer je uočeno kako se nalazi u neadekvatnim uvjetima. Bilo je i inicijativa da se spomenik postavi na mjesto gdje je sada Meštrovićev. I novi gradonačelnik o tome je obaviješten, za sada bez rezultata. No, prema Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode, do sada nije bilo takvih inicijativa. Poznati naš arhitekt Nenad Fabijanić smatra da spomenik Tesli zaslužuje bolje mjesto u gradskom prostoru.
– Prije svega, radi se o odabiru mjesta, projektu, vizurnim analizama, okolišu u kojem treba definirati dominantnu poziciju, svjetlo i sjene, rasvjetu i zelenilo, a onda tražiti autore, skulpturu i tim koji će pronaći rješenje. To je stručno ispravan proces. Postaviti takav spomenik na bilo kojem proširenju, livadi ili raskrižju brzopleta je besmislica. Odbor koji se bavi takvim temama trebao bi postojati u Gradu. ali i u Ministarstvu kulture. Imamo vrijednih skulptura u povijesnom fundusu naših minulih umjetnika, pa i onih recentnih. Nažalost, sve više njih nije u stanju napraviti dobru portretnu plastiku. Mislim da ona gromada od Tesle, inače vrijedna skulptura, vrlo loše stoji na uglu kod ljekarne. To ne znači da ju treba vratiti u neki anonimni park. Postoji puno širokih i velikih prostora koji vape za suvislim projektom uređenja, a njega mogu ponuditi samo arhitekti. Pritom iskustvo govori da je sretnije i postojanije portretiranje znanstvenika i umjetnika, a manje portretiranje političara – kazao je Fabijanić.
Naj bolje da stavite spomenk Tesli ispred aeodroma u beogradu